Z wudaća: póndźela, 13 nowembera 2017

póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Puć dojednanja dale wobćežny

Berlin (dpa/SN). Drje posledni sondě­rowanski tydźeń za jamaisku koaliciju zahaja so ze signalemi kompromisow. Dźěłowa skupina „nutřkowne, wěstota, prawniski stat“ je so dojednała zhromadny centrum za wotwobaranje terora Zwjazka a krajow (GTAZ) reformować. Delegacija CDU pokaza so zwólniwa, při přićahu swójbow ćěkancow Zelenym napřećo hić. Dojednali su so jednacy wo tym, Zwjazkowy kriminalny zarjad a wustawoškit při wotwobaranju terora sylnišo koordinować. Njepřezjedni pak su sej nastupajo kontrolu tajnych słužbow. FDP a Zeleni chcedźa je bóle zesylnić hač unija.

Jednaćelka frakcije Zelenych Kathrin Göring-Eckardt ma jamaiske jednanja za ekstremnje wobćežne. Po sydomhodźinskich wuradźowanjach wčera wječor wona rjekny, zo su strony w mnohich dypkach hišće daloko wot so zdalene. Zańdźeny tydźeń je so přemało hibało. Po infomacijach korespondentow dojednachu so stronscy předsydźa na to, zwostawace jednanske koła sčinić za wěc šefow.

wozjewjene w: Kraj a swět
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Zawrjenje bjezalternatiwne?

W Biskopicach wojuja wehementnje wo zachowanje porodneje kliniki

Biskopicy (UM/SN). „Narodźeny w Biskopicach“ steji w personalnym wupokazu něhdźe 7 500 wot lěta 1998 narodźenych Hornjołužičanow. Telko porodow mějachu po wotewrjenju kliniki za hojenje žonow a porodnu pomoc w Biskopičanskej chorowni 1998. Dźe-li po dotal wuprajenej woli jednaćelstwa Hornjołužiskich klinikow tzwr (OLK), njeměło so tym wjele přidružić, dokelž chce wone kliniku spočatk 2018 zawrěć. Wudyrjene spřećiwjenje pak je po wšěm zdaću wjetše, hač je to jednaćel OLK Reiner E. Rogowski za móžne­ měł. Nimale 4 000 podpismow je Biskopičanske­ hospodarske towarstwo w běhu něšto dnjow za za­chowanje wohroženeje­ kliniki nazběrało. A wot wyšeho měšćanosty Holma Großy (njestronjan) njedawno zwołana wobydlerska zhromadźizna wujewi, zo ani Biskopičenjo ani politika zawrjenske plany njepodpěruja. Tak šef kliniki na kóncu zarjadowanja rjekny, zo „chce hišće raz z přisłušnymi gremijemi wuradźować, hač je přechodne rozrisanje móžne“.

wozjewjene w: Łužica
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Ze sylzu a wjeselom

W Konjecach su wobydlerjo wčera wječor zawěrno historiski wokomik dožiwili. Po 67 lětach su zwón tamnišeje kapałki posledni raz z ruku zwonili. Wšón tónle dołhi čas je Hańža Rachelowa zwón trójce wob dźeń zwoniła. Nětko to starobnych přičin dla hižo njemóže. Zawěsće měješe tón abo tamny wčera mału sylzu we wočomaj, zo so po wjele lětdźesatkach zwučeny wobraz, kak wjesnjanka w serbskej narodnej drasće zwón zwoni, ze wsy pominje. Konječenjo smědźa z prawom dźakowni być, zo maja w swojich rjadach njesprócniwu žonu, kotraž je tule słužbu swěru wukonjała. Runočasnje pak smědźa so wjeselić, zo zwón bórze zaso zwoni, potom elektrisce. To je běh časa, zo něšto zańdźe a nowe nastawa. Derje, zo su angažowani čłonojo wjesneje rady rozmyslowali, kak móhli sej swoju lětdźesatki staru wjesnu tradiciju na načasne wašnje wobchować. Marian Wjeńka

wozjewjene w: Łužica
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Spěchować serbskosć je jej wutrobna naležnosć

Skutkowanje na dobro serbskeho ludu přewodźa dźensnišu jubilarku Brigitu Šraminu hižo cyłe žiwjenje. Wšitke jeje skutki a wudobyća naličić by ramik wječornika přesahował. Wšako je so dźensa před 75 lětami w Pančicach-Kukowje narodźena Brigita Šramina na mnohich polach žiwjenja za serbskosć angažowała. Wšudźe, hdźež jeje mjeno naspomniš, wuprajeja so ludźo z wulkim respektom a česćownosću wo njej.

Wot lěta 1964 bydli jubilarka ze swójbu we Wojerecach a skutkowaše wot 1966 jako wučerka serbšćiny a rušćiny na Wojerowskej Zejlerjowej šuli. Nimo toho běše 15 lět tež wokrjesna fachowa poradźowarka za serbšćinu. Lěta 2003 poda so na wuměnk. K jeje wudobyćam w tym času słušeja mnohe dopisy do časopisa­ „Serbska šula“ a wuspěšne wobdźělenja ze swojimi šulerjemi na olympiadach serbšćiny. Tohorunja sobu­ skutkowała je Brigita Šramina na wučbnych materialijach za serbšćinu kaž na přikład na wučbnicy „Rěču serbsce“, kotraž bě w lěće 2007 wušła.

wozjewjene w: Towarstwa
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

SJ Njebjelčicy

8. nowembra 1957 załožichu w Njebjel­čicach sportowu jednotu (SJ). Na před­wječoru wosadneje kermuše wuzwoli 27 přitomnych na zhromadźiznje Franca Bernarda za předsydu, Gerata Libša za jednaćela a zdobom chronikarja, Jana Libša za pokładnika a jako dalšeju čłonow předsydstwa Křesćana Korjeńka za wobłuk kopańca a Křesćana Buka za wobłuk šach. Bórze wutwori so tež sekcija ćěłozwučowanje,­ ju přewza Erich Zick­müller. Młode towarstwo chcyše sej mjeno Sokoł dać, to pak Kamjenske wo­krjesne wjednistwo wotpokaza. Znate buchu­ wosebje koparske mustwa, wěsty čas tež žónske. Sekciju kopańca přewza 1964 Manfred Zickmüller. W lěće 1968 nawjazachu Njebjelčenjo zwisk k čěskemu TJ Sokol Roztoky blisko Prahi. Wuske­ přećelstwo traje hač do našich dnjow. Puć koparjow wjedźeše wot 2. wokrjesneje klasy hač k wjacelětnej přisłušnosći we wobwodnej klasy. Třo najwuspěšniši běchu resp. su Frank Ričel (hrajer w naj­wyšej hrajnej klasy NDR za Aue a Lipsk), Jonas Krawčik (dźensa pola Budissy Budyšin) a Denny Kral (tuchwilu w Meuselwitzu, kiž hraje kaž Budissa w regionalnej lize). Mikławš Krawc

wozjewjene w: Róčnica
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Posledni raz z ruku zwoniła

Wurjadne stawizniske wokomiki w katolskich Serbach su zwjetša z křesćanskej wěru zwjazane. Tomu bě tež wčera wječor tak, jako je Hańža Rachelowa zwón Konječanskeje kapałki posledni raz z ruku zwoniła.

Konjecy (SN/MWj). Dźesatki Konječanow su so wčera wječor krótko do 18 hodź. při wjesnej kapałce zhromadźili. Po 67 lětach je Hańža Rachelowa zwón kapałki posledni raz z ruku zwoniła. A Konje­čenjo rady přińdźechu, zo bychu tónle po­dawk sobu dožiwili.

Dypkownje we 18 hodź. Hańža Rachelowa powjaz ćahać započa, a zwón zwonješe. Wokomiki pozdźišo so Konječenjo zhromadnje Jandźel Knjeza modlachu a mjez jednotliwymi štučkami paćerja Strowa sy, Marija 89lětna zwón na zwu­čene wašnje trójce zwonješe. Na kóncu wšitcy zhromadnje krótki kěrluš zaspěwachu, a Frank Šołta z Konječanskeje wjesneje rady so Hańži Rachelowej z kwěćelom za lětdźesatki trajacu swěrnu słužbu dźakowaše.

wozjewjene w: Łužica
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Do wustajeńcy a na přednošk

Budyšin. Wodźenje po wosebitej wustajeńcy „KRABAT – Muž – Mytos – Marka.“ w Budyskim Serbskim muzeju budźe srjedu, 15. nowembra, we 18 hodź. W decembru někotre wustajene historiske dokumenty­ z konserwatoriskich přičin z kopijemi wuměnja. Tohodla budźe zajutřišim jedna z poslednich móžnosćow, sej originale wobhladać. W 19 hodź. přizamknje so přednošk stawiznarja Martina Nowakowskeho z Dobruše w němskej rěči. Wón porěči wo přesćěhanju a spalenju chodojtow w Hornjej Łužicy a wobswětluje tónle kapitl stawiznow 17. lětstotka. Na wopytowarjow čaka zajimawy wječor wo stawiznach regiona.

Dróhu chcedźa ponowić

wozjewjene w: Z městow a wsow
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Nimaja wotnajerja za hosćenc

Worklecy (aha/SN). Přichod Worklečanskeho hosćenca „Ke kupowemu hatej“ jako gastronomiske zarjadnišćo njeje hišće zaručeny. Kaž wjesnjanosta Franc Brusk (CDU) na zašłym posedźenju Worklečanskeje gmejnskeje rady informowaše, staj jemu nowaj wobsedźerjej hosćenca něšto dnjow do toho zdźěliłoj, zo žanoho wotnajerja nimataj. Dotalna zajimča je swoju próstwu cofnyła, hačrunjež staj wobsedźerjej z njej jednać spytałoj.

Předstawy Szczepaniakec bratrow Henryja a Marcusa su, zo by podruž za cyły objekt měła měsačnje 2000 eurow płaćić. Chróšćanaj staj pak tež zwólniwaj k dźělnemu wotnajenju. Tak by delni poschod płaćił 1 250 eurow měsačnje, mjeztym zo by horni ze žurlu za kóžde jednotliwe wužiwanje 250 eurow płaći. Jeli so zajimc pod tymlemi kondicijemi njenamaka, mataj předwidźane, žurlu přetwarić na bydleni, z kotrejuž by kóžde něhdźe 600 eurow podruže płaćiło. Brusk radźićelow a hosći na to skedźbni, zo by so ze žurlu ze 135 městnami zhu­biła dotalna idealna městnosć za kulturne wjerški w gmejnje.

wozjewjene w: Łužica
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Znate hity a prapremjery

Wólbernosće 22. narodniny z wuběrnym koncertom woswjećili

Chrósćicy (SN/bn). Na kopatej połnej Krawčikec žurli w Chrósćicach woswjeći sobotu spěwna skupina Wólbernosće swoje 22. narodniny. Po zwučenym wašnju zahaji „Ja sym najrjeńši serbski cowboy“ – pěseń bě Romana Görlichowa na spočatku karjery seksteta na tekst Diany Bruskec za ćěleso skomponowała a sadźiła – pisany a wotměnjawy program. Z wulkim espritom zaklinča nimo jědnaće znatych štučkow, kotrež běchu sej fanojo do koncerta z wothłosowanjom na internetnej stronje Wólbernosćow sami wuzwolili, při čimž so „Mój Budyšin“ jako faworit wukopa, tež jědnaće nowych sadźbow na teksty Handrija Zejlerja. Wobdźěłanja su z pjera Fabiana Kaulfürsta – wón skupinu nawjeduje a je nimo toho wječor suwerenje moderěrował a na akordeonje a gitarje hrał – kaž tež Pětra Cyža a pokazuja žanrowu šěrokosć. Tak na přikład hodźała so štučka „Jana z bahna“ stilej shuffle přirjadować, mjeztym zo „Kusk falša do swěry“ rytmisce do směra swing abo „Pod běłej brězyčku“ harmonisce do jazza wotbočatej.

wozjewjene w: Towarstwa
póndźela, 13 nowembera 2017 13:00

Policija (13.11.17)

Limonada a piwo fuk

Budyšin. Po wšěm zdaću lačni běchu paduši, kotřiž zadobychu so na Budyskej Einsteinowej do pincy bydlenskeho domu. Tam pokradnychu kašćik limonady a kašćik piwa. Škodu trochuje mějićelka na něhdźe 13 eurow.

wozjewjene w: Policija

Serbska debata

nowostki LND