Rózbork (SN). Wulka bě loni zahoritosć, zo chce chinski inwestor na arealu lětanišća w Rózborku zawod za elektrowozydła twarić. Nětko zdźěli Zhorjelski krajnoradny zarjad, zo njejsu měsacy trajace jednanja wuspěšne byli. Chinski awtomobilowy dodawar Beijing WKW Automotive wzda so zasydlenja a miliardoweje inwesticije. Kaž ze zdźělenki krajnoradneho zarjada wuchadźa, předewzaće předwidźanu ležownosć njekupi, dokelž je jemu 250 hektarow přemało.
Dokelž mějachu na přestrjeni lětanišća instalowane woltaikowe připrawy wostać, bě wokrjes poskićił płoniny za dalši wutwar a za potencielne dodawanske zawody powjetšić. Loni 13. decembra su chinskemu inwestorej móžne rozšěrjenje dalši raz w Drježdźanach rozłožili. Ke konkretnemu připrajenju nastupajo kupny wotpohlad inwestora pak njeje bohužel wjace dóšło, wokrjesne zarjadnistwo wobžaruje.
Choćebuz (SN/MiR). Braniborske kubłanske ministerstwo za kubłanje, młodźinu a sport (MBJS) je nachwilnje wotpokazało, twarić nowu cyłotnu šulu z gymnazialnym wyšim schodźenkom w Gołkojcach (Kolkwitz). Tak je wobzamknjenje wokrjesneho sejmika Sprjewja-Nysa z 13. decembra 2017 dotal njezwoprawdźomne. „Sym jara zludany a šokowany z hiobskeje powěsće z Podstupima. Wosebje za mnohe wot rozsuda potrjechene dźěći a staršich, w dołhim časowym ramiku wobdźělene staršiske iniciatiwy kaž tež za sobudźěłaćerki a sobudźěłaćerjow wokrjesneho zarjada je to hórki dźeń“, rjekny krajny rada Harald Altekrüger (CDU).
W Čornym Hodlerju zasydlene přede- wzaće Ratarska zarjadniska a wikowanska tzwr – znate pod němskej skrótšenku LVH – je swojim sobudźěłaćerjam a přećelam tež za lěto 2018 nasćěnowu protyku přepodało. Je to mjeztym hižo pjatnaty lětnik. A wudaće je woprawdźe spodobne.
Kaž dotal stajnje bě so zaso Christian Schulze ze Zajdowa wo fotografije postarał. Wón jako něhdyši předsyda Hodlerskeho prodrustwa a znaty domiznowědnik wubra hłownje ratarske dźěła w blišej wokolinje w běhu lěta. Na wonkownym łopjenu je pohlad na Budyšin, na oktoberskim je Radwor z lětadła zapopadnjeny.
Derje hodźi so tež wobraz Baćońskeho křižerskeho procesiona. Zwjeselace je, zo su teksty k fotam, mjena dnjow a měsacow tež serbsce podate. Wo přełožk bě so tohorunja Zajdowčan Měrćin Kerk postarał. W impresumje je wupokazane, zo bu protyka w Budyskej firmje Schleppers ćišćana, a to na wysokobłyšćacej papjerje. Wšěm na wudaću wobdźělenym připóznaće za rjanu protyku! Mikławš Krawc
Oświęcim (PŽ/K/SN). 2,1 milion ludźi z mnohich krajow swěta je sej loni něhdyše koncentraciske a zaničowanske lěhwo hitlerskeje Němskeje Auschwitz a Auschwitz II-Birkenau wobhladało. Tale ličba je nowy wopytowarski rekord. Přišło bě nimale 50 000 zajimcow wjace hač lěto do toho. Po zdźělenju tamnišeho statneho wopomnišća je najwjace ludźi z Pólskeje sameje było, mjenujcy wjace hač poł miliona. Sćěhuja wopytowarjo z Wulkeje Britaniskeje, USA, Italskeje, Španiskeje, Němskeje, Israela, Francoskeje a Čěskeje.
We wopomnišću płaća wot 2. januara 2018 nowe prawidła. Jako nowosć wustaja tam zastupjenku z mjenom indiwidualneho wopytowarja. Zaměr toho je, spochi přiběraceho wopytowarstwa dla „polěpšić wěstotu na terenje awtentiskeho a škitaneho městna“, rjekny direktor muzeja Andrzej Kacorzyk. W zašłosći bě k nakupowanju zastupjenkow ze spekulatiwnych motiwow dochadźało, štož poćežowaše předewšěm wopyty indiwidualnych turistow. Zawjedźenje zastupnych lisćikow z mjenom ma tomu zadźěwać.
Toni Ryćer ze Šunowa radźi, hladajo na problemy našeje towaršnosće, tež raz k čěskim susodam pohladać:
Spočatk kóždeho noweho lěta bědźimy so přeco zaso z předewzaćemi, kotrež smy sej z dobrym wotmysłom a hustodosć jara optimistisce nabrěmjenili. We wokomikach suroweje přemocy ćěła nad rozumom wudani so pohlad k susodej, a hižo su indiwidualne njedostatki jako powšitkowne problemy towaršnosće spóznajomne, štož naše poćežene swědomje zaso do pozitiwneho směra diriguje.
Wudwor (SN/MWj). Čaporowych wikow je w běhu lěta wjele a na najwšelakorišich městnach. Zo pak přeprošeja na tajke do zahrodnistwa, je zawěrno wosebitosć a najskerje tež hornjołužiska premjera. Ideju za to měještaj Krollec mandźelskaj Kerstin a René we Wudworju. Mać Renéja Krolla je loni zemrěła a zawostaji wjele domjaceje nadoby, kotraž bě synej a jeho mandźelskej přeškoda, ju prosće preč ćisnyć.
Wohnjowoborne naležnosće su winowatostny nadawk gmejny. Wo njón so dotal kóžda komuna sama za sebje stara. We wobłuku zarjadniskeho zwjazka Při Klóšterskej wodźe pak móhli nětko po nowym puću kročić.
Pančicy-Kukow (SN/MWj). Štož kóžda z pjeć gmejnow zarjadniskeho zwjazka Při Klóšterskej wodźe tuchwilu sama za sebje čini – mjenujcy, zo nastaja wohnjowoborny plan –, dyrbjało so z njewotwisnym posudkom za wšitke pjeć gmejnow zhromadnje zdźěłać. „Jako wjesnjanosća smy sej přezjedni, zo je to zmysłapołne“, rjekny Chróšćanski wjesnjanosta Marko Kliman (CDU) na wčerawšim posedźenju zhromadźizny zarjadniskeho zwjazka. Zwonka dnjoweho porjada nastorčištaj wón a předsyda zwjazka Měrko Domaška zajimawu diskusiju.
Z tajkim njewotwisnym posudkom móhli zwěsćić, kak su wobory zarjadniskeho zwjazka nastajene a kak móhli so cyłkownje widźane dale wuwić. Posudk hodźał so po 75 procentach spěchować. Zbytk by zarjadniski zwjazk přewzał, dokelž dźě bychu wšitke gmejny z toho profitowali, praji Domaška.
Kulow. Towarstwa, kluby, dobrowólne wohnjowe wobory kaž tež katolska a ewangelska wosada města Kulowa su namołwjene, swoje planowane zjawne zarjadowanja měšćanskemu zarjadnistwu přizjewić, dalokož to hišće činili njejsu. Tak ma so zadźěwać, zo so terminy kopja. Wotpowědne formulary su na internetnej stronje města wozjewjene.
Chór Lipa spěwa w stolicy
Drježdźany. Koncert k rusko-ukrainskemu hodownemu a nowolětnemu swjedźenjej wotměje so njedźelu, 14. januara, w 17 hodź. w Drježdźanskej cyrkwi Třoch kralow. Wosmy koncert tohole razu prezentuje chór Slavica. Nimo ruskeho dźěćaceho chóra Libela su sej tónraz přeprosyli Lipjanow z Pančic-Kukowa. Zastupne lisćiki za dwanaće do 18 eurow dóstanu zajimcy w předpředawanišćach kaž tež internetnje pod www.mzdw.de.
176. serbske blido