Z ryzy wostudy je pjećlětna ze zahrody staršeju ćeknyła a ze železnicu wotjěła. Lokomotiwnik wobkedźbowaše, kak holčka w Postbauer-Heng do ćaha zalěze, a informowaše policistow, kotrajž w samsnym ćahu na słužbu do Nürnberga jědźeštaj. Jimaj holca powědaše, zo bě so jej doma wostudźiło a zo chcyše zaso wróćo do pěstowarnje jěć. Na policajskej straži staršej swoju dźowku wotewzaštaj.
Granatu namakała a sobu domoj wzała je 32lětna žona w hornjopfalcskim Kemnathu. Žona bě so při joggowanju namakanki dohladała a ju sobu wzała, njewědźo, što to poprawom je. Dokelž chcyše sudobjo jako dekoraciju wužiwać, je samo wobarbi. Po rešeršach pak zwěsći, zo jedna so wo granatu. Policija namakanku wotewza, kotraž wšak wukopa so na zbožo jako njestrašna atrapa.
Drježdźany (dpa/SN). Wuchod je hospodarsce po powalenju murje na polu wonkowneho wikowanja kaž tež nastupajo produktiwitu tójšto nachwatał. Wo tym je prezident Zwjazkoweho zjednoćenstwa srjedźostawskich zawodow Mario Ohoven přeswědčeny. „Wosebje widźomne je to w mašinotwarje a w předźěłacym přemysle. Při tym Sakska wosebje wot zhromadnych europskich wikow profituje“, rjekny Ohoven powěsćerni dpa.
Europa twori z 58 procentami wšěch eksportow tuchwilu najwažniše wuwožowanske wiki za swobodny stat. „Rozšěrjenje EU na wuchod je so za sakski eksport jara pozitiwnje wuskutkowało“, prezident zjednoćenstwa potwjerdźi. Přiběracy wuznam europskeho wukraja je jasnje widźomny. Wikowanje z Pólskej a Čěskej je za Saksku tak wažne kaž nihdy do toho.
Kopenhagen (dpa/SN). Změna knježerstwa w Danskej: Socialdemokraća su wólby danskeho parlamenta dobyli a tak w Němskej a druhdźe ćežko w krizy tčacej stronje rědki wuspěch wobradźili. Strona ze swojej předsydku Mette Frederiksen je sej po dotalnym hamtskim kónčnym wuslědku nimale 26 procentow wolerskich hłosow wuwojowała. Najebać dobry wuslědk liberalneje strony ministerskeho prezidenta Larsa Rasmussena steji Danska nětko před změnu knježerstwa.
Najwjetši přěhračk wólbow je Danska ludowa strona. Prawicarscy populisća poćerpjechu z runje hišće 8,7 procentami raznu wólbnu poražku. Z wólbow parlamenta 2015 běchu woni hišće z 21,1 procentom hłosow wušli. Tež při wólbach Europskeho parlamenta běchu přisadźili.
„To je historiske dobyće“, rjekny přichodna ministerska prezidentka Mette Frederiksen minjenu nóc swojim přiwisnikam. Wuslědk wólbow dopokazuje, zo sej Danojo nowe knježerstwo a nowe politiske wusměrjenje přeja.
Drježdźany/Rózbork (UM/SN). Wukubłanje a dalekubłanje sakskeje policije chcedźa zasadnje změnić. To je konsekwenca přepytowanja, kotrež bě sakski nutřkowny minister Roland Wöller (CDU) po pruwowanskim skandalu na Rózborskej wyšej policajskej šuli wukazał. Nazymu 2018 bě jedyn z docentow wysokeje šule studowacym pruwowanske nadawki do pruwowanja spřistupnił. Na to zasadźi minister komisiju, kotraž měješe organizaciju a strukturu wukubłanja sakskeje policije přepytować. „Při tym dźěše wo wjace hač jenož wo pruwowanja“, rjekny Wöller minjenu póndźelu, jako kónčnu rozprawu komisije přednjese. „Policajska wyša šula ze swojimaj kubłanišćomaj w Rózborku a Budyšinje je wot nawodnistwa sakskeje policije daloko zdalena a čuje so častodosć kaž ‚pjate koleso‘“, komisija zwěsći. Jako wotpowědnje snadne hódnoća přistajeni připóznaće, kotrež za swoje dźěło žněja. „To ma so změnić, kubłanje dyrbi zaso bóle w srjedźišću stać.“
Lipsk (dpa/SN). Sta sobudźěłaćerjow chorownjow a starownjow su wčera składnostnje konferency strowotniskich ministrow w Lipsku za lěpše dźěłowe wuměnjenja demonstrowali. Woni žadachu sej po wšej Němskej płaćiwe tarifowe zrěčenje za hladarjow starych ludźi a zakonsce postajeny personalny kluč w strowotniskich powołanjach. Tak hodźało so něšto přećiwo njedostatkej personala činić. „A štó hlada nas?“, steješe na jednym z transparentow.
Nastork protestow je dwudnjowska konferenca strowotniskich ministrow zwjazkowych krajow, kotruž su wčera w Lipsku zahajili. Sakska konferencu strowotniskich ministrow lětsa nawjeduje. Na zarjadowanju we wobłuku konferency staj strowotniski minster Jens Spahn a sakska ministerka za strowotnistwo Barbara Klepsch (wobaj CDU) z protestowacymi rěčałoj. Ministrojo su na konferency tež wo digitalizaciji w strowotnistwje a wo tak mjenowanej telemedicinje rěčeli. Rozjimali su tohorunja hygienu w chorownjach, winowatosć so šćěpić dać a zawjazowace rjadowanja w zwisku z darowanjom organow.
Wo přichodźe Biskopičanskeho kulturneho domu je město studiju zhotowić dało. Jeje wuslědk je dosć pozitiwny, woznamjenja pak tohorunja wulke wužadanje.
Biskopicy (UM/SN). Namjetowany pjećstołpowy model za Biskopičanski kulturny dom hodźi so zwoprawdźić a je tež hospodarsce zastupujomny. To je wuslědk studije, kotruž su njedawno měšćanskej radźe předstajili. Wuměnjenje pak je spěchowanje projekta we wobjimje znajmjeńša 80 procentow.
Model mjez druhim předwidźi, zo tam wšelke měšćanske zarjady runje tak zaćahnu kaž Sakski krajny zarjad za komunalne datowe předźěłanje (SAKD). Wažnu rólu maja tohorunja posedźenja a kongresy hrać. Kulturne wužiwanje budźe porno tomu jenož hišće nakromny zjaw. Awtorojo studije nimo toho poručeja hotel přitwarić, zo bychu dochody domu zwyšili. Dohromady liča z inwesticiju něhdźe 19 milionow eurow.
Trjebin (AK/SN). Prawniski dohladowanski zarjad Zhorjelskeho wokrjesa je lětuši hospodarski plan Trjebinskeje gmejny schwalił. To pak je z krutymi wuměnjenjemi zwjazane, rozłoži komornica Carmen Petrick na wčerawšim posedźenju gmejnskich radźićelow. Hač do 30. nowembra dyrbja woni hospodarski strukturny koncept a naćisk klětušeho etata předpołožić. Tuchwilne hospodarske połoženje gmejny je napjate. Lětsa liča z deficitom poł miliona eurow. Klětu wučinja wón 280 000 eurow. Po słowach Carmen Petrick njezměja „wot klětušeho hižo žane likwidne srědki. Poprawom chcychmy za twar wopłóčkoweje syće kredit brać. Ale to budźe wšo druhe hač jednore.“