Zapósłane (11.05.21)

wutora, 11. meje 2021 spisane wot:

Marja Michałkowa z Lichanja pisa:

Knjez dr. Měrćin Wałda w swojim nastawku w SN z 5. meje k wuprajenjam na forumje Konrada Adenaueroweje załožby twjerdźi, zo „sej Serbja swoje połoženje rjane barbja“. Něhdy je zwjazkowy kancler Konrad Adenauer zwěsćił: „My smy wšitcy pod jednym njebjom žiwi, kóždy z nas pak ma hinaši ho­ricont.“ Zo su Serbja surowe časy dožiwili, tež ja wěm. Zo pak wjetšina našeje towaršnosće dobru zhromadnosć mjez Serbami a Němcami pěstuje, je fakt.

Knjez Wałda so tež myli, hdyž twjerdźi, zo rozprawy wo połoženju serbskeho ludu jenož němske knježerstwo pisa. Domowina jako připóznata rěčnica Serbow, dalše serbske gremije a institucije wězo sobu na rozprawach dźěłaja.

Zapósłane (10.05.21)

póndźela, 10. meje 2021 spisane wot:

Farar Měrćin Deleńk z Chrósćic wupraja so k nastawkej dr. Měrćina Wałdy, wozjewjenym w SN z 5. meje „Kak sej Serbja swoje połoženje rjane barbja“:

Helmut Richter z Budyšina piše k rozmyslowanjam dr. Měrćina Wałdy z 5. meje w našim dźeniku:

W nastawku „Kak sej Serbja swoje połoženje rjane barbja“ dr. Wałda twjerdźi, zo sym jemu powědał, zo mějach nadawk „koncept zdźěłać, kelko připosłucharjow Serbski rozhłós w přichodźe scyła hišće změje“. Tu wšak so myli. Njewěm, štó je jemu to napowědał, ja nic. Tajki nadawk ženje njemějach. Wot koho da? A hišće něšto: Dr. Wałda datuje swoje wuprajenje na statistiku z lěta 2007. Sym wšak hižo wot srjedź lěta 2004 rentnar. A štó by dyrbjał rentnarjej tajki spodźiwny nadawk dać? To su tuž jenož, wšako dr. Wałda wuraz w swojim artiklu sam wužiwa, „fake news“.

W samsnej naležnosći wupraja so předsyda Domowiny Dawid Statnik:

Zapósłane (06.05.21)

štwórtk, 06. meje 2021 spisane wot:

Cyril Pjech z Berlina wupraja so k přinoškej ze seriala „Na serbskich slědach po Praze“ w Předźenaku z 30. apryla:

W septembru 1961 běchu wólby Ludoweje komory NDR – samsny dźeń tež zwjazkoweho sejma ZRN. Dokelž naši předstajeni na Erfurtskim měšniskim seminarje nochcychu, zo seminar napadnje, hdyž jeho wobydlerjo wšitcy wolić njeń­du – tehdom dyrbjachmy so za čas dołhich prózdnin stajnje doma přizjewić, potajkim tež tam wolić, su nam cyle jednorje prózdniny podlěšili. Ja běch krótko do toho čěskeho wučerja zeznał, a wón přeprosy mje k sebi domoj do wsy Náměšt’ na Hané blisko Olomouca.

Zapósłane (30.04.21)

pjatk, 30. apryla 2021 spisane wot:

Regina Šołćina z Konjec pisa:

„Serbja, što to dyrbi?“, rěka w žortnym skeču. Haj, to so prašam, myslo na hłowna a wólbnu zhromadźiznu župy „Michał Hórnik“ Kamjenc minjeny pjatk w Chróšćanskej „Jednoće“.

Za ewentualnu legitimaciju natyk­njenja z koronu za strowotniski zarjad dla bu kóždy čłon namołwjeny, wonu „cedlku“ w němskej rěči wupjelnić. Čehodla so potom w zjawnosći wjele lubjacy slogan „Sorbisch? Na klar.“ propaguje? Nažel widźu w tajkim zjawje přisłowo: „Wodu prěd’wać a wino pić.“

Zapósłane (20.04.21)

wutora, 20. apryla 2021 spisane wot:

K aktualnemu rozestajenju wo kanclersku kandidaturu CDU/CSU měni Eduard Luhmann ze Smjerdźaceje:

Kaž Markus Söder z Arminom Laschetom wobchadźa, njeje jenož čłowjesce šamałe, ale awtoritu Lascheta jako předsydy CDU chětro podrywa. Njemóžu so zaćišćej wobarać, zo so Söder samo trochu wjeseli Lascheta zdemontować.

Ćim bóle mje kaž tež mnohich mojich stronskich přećelow w Sakskej CDU zwjesela, zo je bywši riwala Armina Lascheta we wólbach wo předsydstwo zwjazkoweje CDU Friedrich Merz w tak mjenowanym „K-prašenju“ Laschetej pomocliwje po­boku. To njeswědči jenož wo čłowjeskej přistojnosći, ale runje tak wo politiskej rozhladniwosći. Wšako móhło so Merzej poboku Lascheta poradźić wonych wolerjow zaso za sebje zdobyć, kotřiž su klubu a z přesłapjenja sčasami AfD wolili. Dalši plusdypk je, zo nima Merz jenož nastupajo hospodarstwo a financy jasne a krute měnjenje, ale wě swoje namjety tež zaměrnje zwoprawdźeć.

Zapósłane (16.04.21)

pjatk, 16. apryla 2021 spisane wot:

K znapřećiwjenju Dawida Statnika we wudaću našeho wječornika z 12. apryla na přinošk Klawsa Thielmanna „Koordinowane – znajmjeńša“ (SN ze 6. apryla) wupraja so Měrćin Krawc z Delnjeho Wunjowa:

Dawid Statnik měni w swojim zna­pře­ćiwjenju, zo by Domowina tež politiske zastupnistwo Serbow zaručiła, a skedźbnja k tomu na přewjedźene rozmołwy ze zapósłancami a statnymi ministrami, na wu­zběhnjenje Serbow w podłožkach nastupajo strukturnu změnu kaž tež na poradźowanske gremije młodźiny pola zwjazkoweho ministerstwa za nutřkowne naležnosće. Lěpje hač předsyda Domowiny njemóžeš tuchwilnu politisku bjezmócnosć a wobmjezowanosć našeho ludu dopokazać: wuradźowanja a wu­zběhnjenja su wjeršk našeje politiskeje participacije! Tu wšak so kompetency zastupnistwa zajimow, kajkaž Domowina z.t. je, njewuchilnje kónča.

Zapósłane (15.04.21)

štwórtk, 15. apryla 2021 spisane wot:

Priwatny docent dr. Timo Meškank z Lipska měni k nastawkej wo čěskim ministerskim předsydźe Babišu we wudaću SN z 12. apryla:

Je derje a chwalobne, zo Serbske Nowiny prawidłownje wo połoženju w susodnej Čěskej republice rozprawjeja. K tomu słušeja tež politika a jeje zastupjerjo. Andrej­ Babiš je wot lěta 2017 předsyda knježerstwa. Zdobom je wón załožer a mějićel wulkeho koncerna Agrofert. Narodźił a wotrostł bě wón w Bratislavje, mać a nan běštaj komunistiskaj funkcionaraj. W lěće 1980 sta so wón tohorunja z čłonom Komunistiskeje strony Čěskosłowakskeje (KSČ). Wot toho lěta wjedźeše jeho statna bjezstrašnosć jako dowěrnika, wot lěta 1982 pak jako agenta.

Zapósłane (12.04.21)

póndźela, 12. apryla 2021 spisane wot:

Dawid Statnik, předsyda Domowiny, wupraja so k přinoškej Klawsa Thielmanna „Koordinowane – znajmjeńša!“ (diskusija w SN ze 6. apryla 2021):

Knjez Thielmann je z wjac hač sto linkami twjerdźić spytał, zo so Domowina pozdatnje jeničce „wo kulturne aspekty w zmysle kulturneho namrěwstwa stara“. Jeho konkluzija: Tohodla ma so skupina, kotraž sebje samu „Serbski sejm“ mjenuje, wo politiske zastupnistwo Serbow starać. W aktualnej protyčce Domowiny namakaš jenož w běžnym měsacu wjac hač dźesać ryzy politiskich terminow: na přikład rozmołwy ze zapósłancami CDU, Zelenych, Lěwicy, wuradźowanje ze sakskim statnym ministrom za regionalne wuwiće a wuměnu ze społnomócnjenym zwjazkoweho knježerstwa za wuchodnu Němsku.

Zapósłane (07.04.21)

srjeda, 07. apryla 2021 spisane wot:

Jan Brězan z Drježdźan piše:

Jara zajimawa a wobšěrna rozprawa knje­nje­ Rejzy Šěnoweje k 100. narodninam prof. Joachima Lehmanna, wozjewjena 19. měrca w přiłoze Serbskich Nowin, je mje pohnuła, so k sćěhowacym podawkam a dožiwjenjam wuprajić:

Jako je Joachim Lehmann prěnje štyri lěta Serbsku ludowu šulu w Radworju wopytał, tak je woprawdźe wot doma tež serbsce rěčał. Jeho wučerjej běštaj nam derje znataj Jan Andricki a Michał Nawka­. Jako studowach wot lěta 1952 na Tech­niskej wysokej šuli w Drježdźanach mašinotwarstwo, bě Joachim Lehmann dwě lěće mój profesor za wyšu matematiku. Nam studentam pak njebě znate, zo je wón tež Serb.

nowostki LND