Wotchadnicy wuswědčenja dóstali

póndźela, 13. julija 2020 spisane wot:
Kónc tydźenja su na wjacorych wyšich šulach lětušich wotchadnikow rozžohnowali. W Haslowskim Bizoldec hosćencu přepodachu sobotu cyłkownje 31 absolwentam 10. lětnika Worklečanskeje wyšeje šule „Michał Hórnik“ kónčne wuswědčenje. W swjedźenskej narěči direktora Křesćana Korjeńka a při přepodaću wuswědčenja wupřachu wučerki a wučerjo młodostnym wšitko dobre na dalši puć žiwjenja. Jako najlěpšu cyłeho lětnika počesći direktor Korjeńk Kanečanku Lydiju Krječmarjec. Wona docpě přerězk 1,07 a dósta za swój wukon zdobom zbožopřejny spis sakskeho kultusoweho ministra Christiana Piwarza (CDU). Foto: Feliks Haza

Abc reracionalizować!

póndźela, 13. julija 2020 spisane wot:
Kriza je šulerjam, staršim a nadźijomnje towaršnosći docyła wuwědomiła, zo njeje powołanje wučerja runjewon same mědlizanje. Při čimž bě prestiž pedagogow tež do toho dosć wulki – tola tež tu njeje so to nastupajo mzdu a dźěłowe wuměnjenja wulce wotbłyšćowało. Bjez dźiwa, zo je ­zajim za studij wučerstwa wobstajnje woteběrał. Rezultat: Po cyłej Němskej pytaja nuznje za kwalifikowanym dorostom; mjez jednotliwymi zwjazkowymi krajemi je skoro bitwa wudyriła, štó komu najwjace poskići. Zrozumliwe tuž, zo direktor Serbskeho gymnazija Budyšin nowu mi­nistersku kampanju wita. Perspektiwiski nadawk pak měł naročniši być: Wjace wučerjow by mjeńše rjadownje dowoliło, štož je dopokazaneho razu ­wulka lěpšina – ­za šulerjow runje tak kaž za pedagogow. A njebychmy da wšitcy profitowali, hdyž njestresowani kubłarjo wuběrnje přiho­towanu přichodnu towaršnostnu zepěru zaruča? Bosćan Nawka

Sakski kultusowy minister Christian Piwarz přepoda dźensa krajnemu radźe Michaelej Harigej (3. a 1. wotprawa, wobaj CDU) w Budyskim powołanskošulskim centrumje wokrjesej Budyšin šek w hódnoće něhdźe 6,7 milionow eurow z digitalneho pakta za 30 šulow. Pjenjezy su mjez druhim předwidźane za Serbsku zakładnu a wyšu šulu a Serbski gymnazij kaž tež za Lipowu šulu w Budyšinje, za powołanskošulskej centrumaj (BSZ) Budyšin a Kamjenc, 1. a 2. wyšu šulu kaž tež za spěchowansku šulu a Lessingowy gymnazij w Kamjencu, za Wosebity spěchowanski centrum „Dr. Friedrich Wolf“ Wojerecy, za wyšej šuli Łaz a Malešecy, hdźež maja z financnej podpěru za digitalne dźěłowe graty lěpši přistup k internetej dóstać. Pódla běchu dźensa tež zapósłanc krajneho sejma Marko Šiman, nawoda Budyskeje wotnožki LaSuB Matthias Peter a nawoda BSZ Budyšin Uwe Richter (wotlěwa). Foto: SN/Hanka Šěnec

Wučbny zešiwk

pjatk, 10. julija 2020 spisane wot:

Budyšin (SN). Za šulerjow 2. lětnika rěčne­je skupiny 2 je nowy zwučowan­ski zešiwk­ wušoł, kotryž koresponduje z wučbnicu Serbšćina 2. Wot Rěčneho centruma WITAJ a Domowiny w LND wudata brošurka wobsahuje zwučowanja a nadawki za skrućenje alfabeta, za trenowanje čitanskeho zrozumjenja, za rozšěrjenje słowoskłada kaž tež za wuwi­wanje techniki pisanja a přiswojenje metodow za předźěłanje tekstow. Na kóncu wjacorych lekcijow su kontrolne strony zatwarjene, kotrež hodźa so k zwěsćenju wukonoweho stawa, k samokontroli abo jako zjeće tematiki wužiwać. Zešiwk wopřijima nimo toho CD a je w Budyskej Smolerjec kniharni na předań.

Z wulkej wutrobu za dźěći

srjeda, 08. julija 2020 spisane wot:

Dyrbjał-li so něchtó we Wojerecach serbšćinu wuknjace dźěćo za najlubšej wučerku prašeć, da z wěstosću jedne mjeno słyši: „knjeni Kummerowa!“

Regina Kummerowa, kotraž nastupi w šulskim lěće 1975/1976 swoje prěnje wučerske městno na Koćinskej šuli, je mnohim dźěćom, kotrež su mjeztym zwjetša hižo dorosćeni, w pomjatku wostała. Wšako ma wulku wutrobu za dźěći, kotrež je stajnje z wjele lubosću kubłała. Za nju njeje wučerjenje jenož posrědkowanje wědy a kompetencow wučbneho plana. Runje tak spřistupnja wona wuknjacym socialne hódnoty a zakłady narodneho wědomja. Serbska rěč a kultura stej jej w dźěle stajnje jara wažnej.

Wužadani wobstali

póndźela, 06. julija 2020 spisane wot:
Elegantnje woblečeni młodostni, błyšćace so woči a tež ta abo tamna sylzyčka – byrnjež lětuša maturitna swjatočnosć w poprawnym zmysle bal njebyła, wostawa abiturientam zawěsće čas žiwjenja w pomjatku. Fotowa čara na spočatku swjatka swědčeše wo na wjerški dosć bohatych lětach w „labyrinće, do kotrehož so šulerjo před wosom lětami bjez plana podachu“, kaž w projekciji rěkaše. Zo steji na kóncu tohole puća wužadanje pruwowanjow, bě hižo tehdy jasne. Nichtó pak sej myslił njeby, zo budźe swójska zamołwitosć přihoty na eksamen nastupajo tajku wurjadnu rólu hrać, kaž najskerje za žanu powójnsku generaciju. Gymnaziasća, ale tež wučerjo a wosebje starši su wobćežnu situaciju wočiwidnje wuběrnje zmištrowali. Njech je tele nazhonjenje fanal za to, kelko hodźi so docpěć, ćahnu-li wšitcy za jedyn postronk. Potom by so kriza znajmjeńša na tym polu jako naposledk wužita šansa wukopała. Bosćan Nawka

Tež lětsa swjatočne přepodaće

pjatk, 03. julija 2020 spisane wot:

Kónc šulskeho lěta 2019/2020 woznamjenja mnohim šulerkam a šulerjam zdobom kónc žiwjenskeho wotrězka. Swjatočne přepodaće wuswědčenjow pak w kubłanišćach lětsa po zwučenym wašnju wotměć njemóža.

Budyšin (SN/bn). Njehladajo krizy ho­tuja so na wšitkich serbskich wyšich šulach Budyskeho a Zhorjelskeho wokrjesa na tradicionalny ceremoniel za wotchadnikow 10. lětnika. Dźens za tydźeń chcedźa šulerjam wuswědčenja přepodać. „Njemějach ženje mysličku, swjatočnosć wotchadnički wotprajić. Sym to swojim šulerjam winowata, zo dóstanu kónčne wuswědčenja z rukow šulskeho wjednistwa we wosebitym ramiku. Narěč mam tež hižo hotowu, šulerjo so wjesela a tohodla tutón njewšědny čas optimistisce zmištrujemy“, informuje nawodnica Serbskeje wyšeje šule Budyšin Borbora Krječmarjowa. Swjatočnosć chcedźa w awli Serbskeho šulskeho a zetkawanskeho centruma přewjesć, wo wobrubjenje postaraja so holcy a hólcy 8. lětnika na instrumentach hudźo a basnje recitujo.

A što za dźesać lět?

pjatk, 03. julija 2020 spisane wot:
Spočatnje je za tym wupadało, zo nje­smědźa lětuši wotchadnicy wyšich šulow a gymnazijow w Hornjej Łužicy wotchadničku scyła swjećić. Nětko pak móža ju – byrnjež korony dla jenož w małym ramiku – na dostojne wašnje dožiwić. To mějachu sej gymnaziasća w Hamburgu hubjeńšo. Woni dyrbjachu sej wuswědčenje wosobinsce pola direktora wotewzać. K tomu sydaštej kwětka a foto, a po tym smědźachu bjez kóždeježkuli swjatočnosće zaso woteńć. Tajki swjedźeń pak bych sej za wšitkich přał. Wšako započina so za kóždeho z wotchadnikow nowy žiwjenski wotrězk. Ale skedźbnjam tu tež na wotchadnikow z Hornjeho kraja wokoło Załomja. Jich je mjenujcy lětsa znowa koza liznyła. Wšako hižo jako šulscy započatkarjo před dźesać lětami prawje swjećić njemóžachu. Wulka woda bě to znjemóžniła. Nětko tež wotchadnička njeje tajka, kajkuž bychu sej přeli. A što budźe za dźesać lět? Sedźimy potom snano bjez miliny? Janek Wowčer

Ze šulu so rozžohnowali

srjeda, 01. julija 2020 spisane wot:
We wěcnej wučbje wobjednachu šulerjo rjadownje 4a Krabatoweje zakładneje šule Kulow rostliny a zwěrjata wokoło hatow. Zańdźeny pjatk přewjedźechu woni ekskursiju. Knjez Rječka wjedźeše jich po Dubrjenskim bahnje, hdźež su tójšto wo tutym žiwjenskim rumje zhonili. Po tym běchu starši za swoje dźěći jězbu z konjacym zapřahom organizowali. To běše wulka překwapjenka. Tak dojědźechu sej na staciju skawtow do Salowa, hdźež dožiwichu rjane popołdnjo. Běše to zdobom zakónčacy swjedźeń rjadownje. Wšako póńdu po lětnich prózdninach na wšelakore dale ­wjeduce šule. Foto: Lubina Dučmanowa

Naprašowanje za zaměstnjenjom w serbskorěčnymaj skupinomaj přiběra

Hižo wot lěta 1896 starachu so rjadniske sotry wo Kulowske dźěći. Boromejki w pódlanskim domje Adalbertoweho wustawa, dźensnišeje starownje, wjedźechu pěstowarnju jako hrajkansku šulu. Za čas Druheje swětoweje wójny přepołožichu ju do 1780 natwarjeneje chorownje za chudych, mjenowaneje po jeje załožićelu Jakubecec wustaw, na Budyskej hasy. Pod tymle mjenom bě tam hač do lětušeho 1. měrca pěstowarnja ze 140 městnami. Pod dosć špatnymi wuměnjenjemi so kubłarki tam naposledk wo dźěći starachu. A dokelž bě kapacita dospołnje wučerpana, dyrbjachu so starši wo pěstowarske městno za swoje dźěćo samo tež zwonka Kulowa starać.

Přetwar abo nowotwar

Serbska debata

nowostki LND