Klimowi aktiwisća kampanje „Wuchowajće jědź“ zaraćichu wčera wažny kružny wobchad w Hamburgu, kiž awtodróhu A 24 z městom zwjazuje. Woni žadaja sej kónc ničenja žiwidłow a hnydomnu změnu ratarskeje politiki na dobro klimy. Po morjenju dweju policistow w Porynsko-Pfalcy su aktiwisća dalše akcije w Hamburgu, Frankfurće a Berlinje wotprajili. Foto: pa/Daniel Bockwoldt

Danska zběhnje wobmjezowanja

wutora, 01. februara 2022 spisane wot:
Kopenhagen (dpa/SN). Najebać wulke ličby natyknjenjow z koronawirusom je Danska faktiske wšitke wobmjezowanja zběhnyła. Wot dźensnišeho njetrjebaja ludźo tam hižo žane nahubniki wužiwać. Runje tak njetrjeba nichtó wjace dopo­kazać, zo je šćěpjeny, wustrowjeny abo testowany. Wulkozarjadowanja su runje tak móžne kaž wopyty w barach a diskotekach. Wolóženja su móžne, dokelž tam koronawirus dlěje jako „towaršnokritisku chorosć“ njewobhladuja. Podobnje běchu Danojo loni w septembru hižo raz postupowali. Po tym pak dyrbjachu wobmjezowanja zaso wukazać, po tym zo bě ličba infekcijow zaso raznje přiběrała. Połože­nje w chorownjach a na intensiwnych stacijach je mjeztym pod kontrolu, kaž ministerska prezidentka Mette Frederiksen zdźěli. Jednotliwe prawidła při zapućowanju nješćěpjenych kaž trěbny test dale wostanu.

Čakaja na dalše informacije

wutora, 01. februara 2022 spisane wot:
Kaiserslautern (dpa/SN). W padźe morjeneju policistow w Pfalcy chcychu so zamołwići dźensa k najnowšim přepy­towanjam wuprajić. W běhu popołdnja ličachu z nowinarskej konferencu poli­cije a statneho rěčnistwa. Wčera wječor bě policija dweju podhladneju zajała. Jedno­ho chcychu w běhu dnja sudnikej předstajić, kiž ma rozsudźić, hač přińdźe tón do přepytowanskeje jatby. Wčera rano buštaj 24lětna policajska wučomnica a 29lětny wyši komisar při wobchadnej kontroli zatřělenaj. Dokładne pozadki njeskutka njejsu hišće dowuslědźene.

Ruska na list z USA wotmołwiła

wutora, 01. februara 2022 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Ruska je pisomnje na wotmołwy Washingtona ruske wěstotne žadanja nastupajo wotmołwiła. Wonkowne ministerstwo USA je wob­krućiło, zo je pismo z Moskwy dóšło. Wo wobsahu pak ničo njezdźělichu. Mjeztym so dale prócuja, konflikt Ukrainy dla diplomatisce rozrisać. Ruski wonkowny minister Sergej Lawrow a jeho kolega z USA Antony Blinken chcyštaj w běhu dnja telefonować a mjez druhim wo lisće z Moskwy rěčeć. Runočasnje chcyše so britiski premierminister Boris Johnson z ukrainskim prezidentom Wolodymyrom Zelenskim w Kijewje zetkać.

Wonkowne ministerstwo USA po­twjerdźi, zo čuje so dialogej dale zawja­zane a zo chcyło so ze swojimi zwjaz­karjemi a Ukrainu wothłosować. USA běchu­ Ruskej minjeny tydźeń na jeje žada­nje wěstotu w Europje nastupajo wotmołwili.

Wo tójšto mjenje migrantow

wutora, 01. februara 2022 spisane wot:

Połoženje w Eisenhüttenstadtskim centrumje mjeztym zaso normalne

Berlin/Eisenhüttenstadt (dpa/SN). Ličba ćěkancow, kotřiž na njedowolene wašnje z Běłoruskeje a Pólskeje přez mjezu do Braniborskeje přichadźeja, je tež w ja­nuaru dale woteběrała. Po informacijach zwjazkoweje policije su prěni měsac noweho lěta 155 wosobow zadźerželi. Loni w oktobru bě ličba z 2 791 migrantami nowy rekordny staw docpěła. Registra­ciski centrum w Frankfurće nad Wódru je po informacijach rěčnika zwjazkoweje policije we wotpočnym modusu. Móža pak jón spěšnje zaso aktiwizować, dyrbjała-li ličba migrantow zaso widźomnje přiběrać.

Frankfurtski registraciski centrum běchu zarjadowali, po tym zo bě jich ličba na němsko-pólskej mjezy loni drastisce rozrostła. Zo bychu centralnemu zarjadej za prěnju registraciju ćěkancow w Eisenhüttenstadće dźěło wolóžili, je Frank­furtski centrum migrantow po wěstym klučowym systemje na druhe zwjazkowe kraje rozdźělił.

To a tamne (01.02.22)

wutora, 01. februara 2022 spisane wot:

Jědojty pawk – tak wulki kaž čłowječa ruka – je w kupnicy žiwidłow w Krefeldźe zasadźenje wohnjoweje wobory zawinił. Sobudźěłaćerjo discountera běchu čłonko­nohača w kisće bananow z Dominikan­skeje republiki wuhladali a přikładnje reagowali. Woni tyknychu kistu scomt bananami a pawkom do plastoweje tity, po tym zo běchu jeho fotografowali. Fachowcy móžachu jeho tuž spěšnje identifikować. Tale družina z Južneje Ameriki je drje jědojta, njeje pak smjertna.

Na wšě 70 lět bjez jězbneje dowolnosće a zawěsćenja po puću był je muž w Jendźelskej. Lěta 1938 rodźeny muž bě so njedaloko Nottinghama do kontrole dóstał, njeměješe pak ani papjery ani zawěsćenje za swój Mini One. Zastojnikam wón rozłoži, zo wot 12. žiwjenskeho lěta bjez njezboža awto wodźi. Jězbnu dowolnosć njeje nihdy wobsedźał.

Politika ma sobu dźěłać

póndźela, 31. januara 2022 spisane wot:

Düsseldorf/Frankfurt (B/SN). Po předstajenju posudka prawizniskeje kenclije Westpfahl Spilker Wastl (WSW) k wobchadej ze seksualnym znjewužiwanjom w biskopstwje Mnichow a Freising kopja so žadanja, wobdźěłanje seksualizowa­neje namocy njepřewostajić cyrkwjam samym. Politika měła wjace zamołwi­tosće přewzać. Předsydka Centralneho komiteja němskich katolikow Irme Stetter-Karp namjetowaše komisiju sprawnosće w zwjazkowym sejmje wu­tworić. Nutřkopolitiska rěčnica Lamya Kaddor zwjazkoweje frakcije w sejmje so tohorunja za tajki gremij wupraja.

Wažne sej dowěru wróćo zdobyć

Lang a Noutipur wuzwolenaj

póndźela, 31. januara 2022 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Zeleni su po zahajenju sobudźěła w amplowym zwjazkowym knježerstwje noweju předsydow wuzwolili. Na internetnym zjězdźe su delegaća socialnu politikarku Ricardu Lang a wonkowneho politikarja Omnida Nouri­poura za předsydow postajili. Digitalny wotum dyrbja nětko hišće z listowymi wólbami wobkrućić. Dotalnaj předsydaj Annalena Baerbock a Robert Habeck staj ministraj w nowym knježerstwje.

Meuthen šwika „zacpěwanje“

Berlin (dpa/SN). Z AfD wustupjeny bywši předsyda strony Jörg Meuthen je politiski kurs swojeje něhdyšeje strony znowa kritizował a jej zacpěwanje hinak my­sla­cych wumjetował. Wosebje zludace za njeho je, zo dyrbješe „mjez mnohimi čłonami strony hłuboko sahace a tež werbal­nje zwuraznjene zacpěwanja hinak myslacych, ale tež zakótwjenych mechanizmow parlamentariskeje demokratije dožiwić“, Meuthen piše. Dźěle strony su so „za dźeń a bóle radikalniši kurs rozsudźili“.

Čakaja na wuslědk wólbow

Po nimale pjeć lět trajacych twarskich dźěłach su sławny Augustusowy móst nad Łobjom w Drježdźanach pjatk přepodali – po ekumeniskej Božej słužbje w katedrali. Jako prěnja smědźeše historiska tramwajka móst wužiwać, za njej moderna. Móst běchu­ wot apryla 2017 za 26 milionow eurow ponowili. Za awta wostanje wažny wobchadny zwisk mjez starym a nowym městom­ zawrjeny. Foto: Jürgen Männel/jmfoto

Benedikt namołwjeny

póndźela, 31. januara 2022 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Předsyda Němskeje biskopskeje konferency Georg Bätzing je sej wot emeritowaneho bamža Benedikta za jeho zadźerženje w skandalu znjewužiwanja w katolskej cyrkwi zamołwjenje žadał. „Wón dyrbi so wuprajić, wón dyrbi so přećiwo swojim poradźowarjam přesadźić a poprawom jenož skromnu a jednoru sadu rjec: Sym winu na so wzał, sym zmylki činił a prošu potrjechenych wo wodaće“, rjekny Bätzing sobotu wječor w sćelaku ARD. W posudku na­stupajo znjewužiwanje w arcybiskop­stwje Mnichow a Freising běchu Benediktej wopačne zadźerženje wumjetowali. 94­lětny, kiž bě wot lěta 1977 do 1982 arcybiskop w Mnichowje, tole prěje. W jednym dypku je wón mjeztym přiznał, zo je něšto wopačneho rjekł. Při tym dźe wo jeho přitomnosć na posedźenju, na kotrymž běchu wo znjewužiwanju rěčeli.

nowostki LND