Šulerjo wopory stawka

srjeda, 24. apryla 2024 spisane wot:
Špatne powěsće za šulerjow a staršich! Stawki w bliskowobchadźe nas prawdźepodobnje hišće dlěje zaběraja. To wotwisuje wot toho, hač strona dźěłodawarjow hač do jutřišeho akceptabelny poskitk dźěłarnistwu předpołoža. Ja z toho wuchadźam, zo tomu njebudźe. Tuž móžemy wot pjatka na njewobmjezowany čas zaso swoje dźěći z awtom tam a sem wozyć. Mjeztym drje su so mjez staršimi struktury wutworili a „taksijowe zjednoćenstwa“ wuwili. To je nětko satirisce měnjene. Za wjele staršich njeje to mjenujcy dźěłoweho časa a dźěłoweho puća dla móžno. ­Runje tak su stawki za čas pruwowanjow na gymnazijach a wyšich šulach katastrofa. Stawki so tu cyle jasnje na chribjeće dźěći wunjesu, kotrež ničo za połoženje busowych šoferow njemóža. Šulerjo su wopory! Snano měło so wo tym rozmyslować, hinaše formy nańć a dźěłodawarjow pod ćišć stajić. Bliskowobchad rano, připołdnju a popołdnju pak měł za dźěći ­zaručeny być. Bianka Šeferowa

Tež lětsa zaso Myto Domowiny

srjeda, 24. apryla 2024 spisane wot:

Budyšin (SN). Tež lětsa chcemy zaso wu­znamjenić wosoby abo skupiny, kotrež so čestnohamtsce za zachowanje našeju rěčow a hajenje serbskeje kultury na wosebite wašnje zasadźuja. Hač do 30. junija 2024 móžeće mytowanskemu wuběrkej namjety za wuznamjenjenje z Mytom Domowiny, z Mytom Domowiny za dorost a z Čestnym znamješkom Domowiny zapodać, a to na adresu: Domowina – Zwjazk Łužiskich Serbow z. t., Póstowe naměsto 2/Postplatz 2, 02625 Budyšin. Swój namjet móžeće tež z e-mejlku pósłać na .

Prošu wužiwajće za to formular, kotryž je na webstronje składowany. Tam namakaće tež dalše informacije. Jeli maće prašenja, so rady direktnje na zarjad Domowiny wobroćće: Clemens Škoda, referent za kulturu a wukraj, e-mejlka: , tel. 03591 550208. Mytowanske zarjadowanje wotměje so 18. oktobra 2024 w Budyšinje.

Z Mytom Domowiny počesćimy tych, kotřiž so zaměrnje a wuspěšnje za za­chowanje serbskeje rěče a kultury, ale tež za wozrodźenje serbskeho žiwjenja za­sadźuja. Zarjad Domowiny

To a tamne (24.04.24)

srjeda, 24. apryla 2024 spisane wot:

Črije za najwjetšej noze swěta zhotowił je šewc Georg Wessels (71) w Sewjerorynsko-Westfalskej a je nowe črije 28lětnemu Jeisonje Rodriguezej we Venezueli wosobinsce přepodał. Rodriguez chorosće dla spochi dale rosće a trjeba mjeztym črije wulkosće 70 za noze, kotrež stej dlěšej hač 40 centimetrow. Ze swojimi 2,36 metrami ma młody muž přiběracy ćělne bolosće a problemy w bydlenju. Pjenjezy za lěkowanje pak wón nima. Tuž je dale a bóle na pomoc pokazany.

Nócny wulět bobra w zahrodźe w sewjerorynsko-westfalskim Hagenje je so w swětłowym šachće pinčneho wokna skónčił. Wobydlerjo wołachu policiju, kotraž pak njemóžeše pomhać, wšako zwěrjo w šachće kruće tčeše. Wohnjowi wobornicy bobra skónčnje wuswobodźichu a po přepytowanju z dowolnosću skótneho lěkarja w přirodźe zaso wusadźichu.

Chinskeho spiona zajeli

wutora, 23. apryla 2024 spisane wot:

Drježdźany (dpa/SN). Sobudźěłaćerja němskeho zapósłanca AfD Maximiliana Kraha su dźensa w Drježdźanach zajeli, wumjetujo jemu spionažu za Chinu. Wo tym rozprawja generalne statne rěčnistwo w Karlsruhe. Zajaty je pječa informacije z Europskeho parlamenta dale ­dawał. Krah sam njebě dopołdnja za stejišćo docpějomny. Bydlenje sobudźěłaćerja w Drježdźanach su mjeztym přepytowali. Němski staćan Jian G. je pječa sobudźěłaćer chinskeje tajnje słužby.

Nastroje radšo porjedźeć

Brüssel (dpa/SN). Europski parlament chcyše dźensa zakoń wobzamknyć, kotryž spožča kupcam prawo na porjedźenje nastroja. Po tutym puću chcedźa ludźi pohnuć, kupjene nastroje dlěje wužiwać, na přikład chłódźak abo laptop. W padźe defekta chcedźa ludźom zmóžnić, čas garantije podlěšić. Hłowny zaměr je, so knježacej mentaliće preč mjetanja spřećiwjeć, kotraž broji dźěłowe mocy a zemske pokłady a kiž zawostaja kóždolětnje 35 milionow tonow wotpadkow.

Zaso rakety na Israel

Połny měsačk nad plantažu aprikozow sadoweho předewzaća Hornemann w saksko-anhaltskim Sülzetalu: Ze swěčkami su ­minjenu nóc spytali, čućiwe kćenja před zmjerzkom škitać. Małe płomjenja wokolinu znajmjeńša tróšku wohrěwaja a tak ­wjetšim škodam zadźěwaja. Minjenu nóc su tam dwaj stopjenjej zmjerzka naměrili. Foto: pa/dpa/Klaus-Dietmar Gabbert

Hofreiter žada sej słowo kanclera

wutora, 23. apryla 2024 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). W zwadźe wo dwanaće dypkow wobsahowacy program FDP k hospodarskemu přewrótej žada sej politikar Zelenych Anton Hofreiter, zo zapřimnje zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD). Tón měł sej předsydu FDP Christiana Lindnera skazać a jemu rjec, „zo to takle njeńdźe“, rjekny Hofreiter wčera wječor w sćelaku n-tv. Wčera předstajeny plan mjez druhim předwidźi, přijimowarjam wobydlerskeho pjenjeza 30 procentow popłatkow šmórnyć, hdyž dźěło wotpokazuja. Tole bě wjele diskusijow zbudźiło. Hofreiter je sej wěsty, zo je namjet liberalnych zdobom pospyt, nahladnosć strony mjez wolerjemi polěpšić. FDP by tuchwilu runje hišće štyri procenty hłosow dóstała. „Hač je akcija zmysłapołna, dyrbja liberalni sami wědźeć“, Hofreiter rjekny. „Nazhonjenja ­wuča, zo to tež ničo wjace njepomha.“

Wulka Britaniska Ukrainje pomha

wutora, 23. apryla 2024 spisane wot:
London (dpa/SN). Wulka Britaniska je Ukrainje swój dotal najwjetši pomocny paket z bojowymi čołmami, sta lětadłami, wjace hač 1 600 raketami a milio­nami patronow přilubiła. Zakitowanje Ukrainy přećiwo Ruskej je za Europu přewšo wažne, rjekny britiski premier Rushi Sunak. Jutře chce Sunak w Berlinje zwjazkoweho kanclera Olafa Scholza (SPD) zetkać. Europska unija njebudźe Ukrainje najprjedy raz žane lětadła wotwobarace systemy typa „Patriot“ přewostajeć. Na zetkanju wonkownych ministrow njeje žadyn kraj wotpowědnemu namjetej Němskeje přihłosował.

London sćele migrantow do Ruandy

wutora, 23. apryla 2024 spisane wot:
London (dpa/SN). Britiski premierminister Rishi Sunak je přihłosowanje parlamenta k wjele diskutowanemu azylowemu paketej z Ruandu witał. Hornja komora bě naćisk minjenu nóc po dlěšim spjećowanju schwaliła. Z tym deklaruje Wulka Britaniska wuchodoafriski kraj za „wěsty stat“ a zmóžnja tak wotsunjenje požadarjow azyla. Sunak rěčeše w tym zwisku wo „směrodajnym zakonju“ w boju přećiwo njeregularnej migraciji. Nětko dźe wo to, lěty do Ruandy spěšnje organizować a tak „dalše žiwjenja wuchować“. Z nowym zakonjom chcedźa migrantow pohnuć, so strašnych jězbow w gumijowych čołmach po Doverskim přeliwje do Wulkeje Britaniskeje wzdać. Tež wobchodny model pašowarjow chcedźa tak zničić. London chce migrantam faktisce znjemóžnić, we Wulkej Britaniskej próstwu wo azyl stajić. Fachowcy dwěluja, zo zakoń migrantow woprawdźe wottraši. Nimo toho kritizuja, zo płaći Wulka Britaniska Ruandźe sta milionow puntow. Pjenjezy drje zhubja so tam w ćěmnych kanalach korupcije.

Tesla do wažnych rozsudow

wutora, 23. apryla 2024 spisane wot:

Šef firmy Elon Musk chce dźensa wječor najnowše ličby prezentować

Austin (dpa/SN). Hišće před něšto časom tak wupadaše, zo njemóže Teslu ničo zadźeržeć. Nětko steji twarc elektroawtow z USA mócnje pod ćišćom. Ličba předawanych awtow je prěni kwartal prěni króć w minjenych lětach woteběrała, štož wuskutkuje so na wobrot a wunošk. Konkurenca z Chiny so rozpřestrěwa. Kak reaguje šef firmy Elon Musk? Při prezentaciji najnowšich ličbow dźensa wječor w texaskim Austinje wočakuja jasnosć tež za zawod Tesle w Grünheidźe pola Berlina.

Minjene tydźenje běchu za awtotwarca turbulentne. Po spadowanju ličby předawanych awtow je Musk připowědźił, zo chcył kóžde dźesate dźěłowe městno po wšěm swěće šmórnyć. Tak drje wotpadnje wjace hač 14 000 městnow. Kónc tydźenja běchu płaćizny za awta Tesly znižili. Njepřijomny je firmje tež protest aktiwistow přećiwo planowanemu rozšěrjenju jeničkeho zawoda Tesle w Němskej a z tym zwisowace rozprawnistwo.

Gmejna winica njeje

wutora, 23. apryla 2024 spisane wot:
„Hač móžemy inwestować, to dźensa hišće prajić njemóžemy“ – sada, kotraž desiluzioněruje. Worklečanska gmejna je wočiwidnje w tak špatnym financielnym połoženju, zo hižo kredit za renowaciju šule dóstać njemóhła. Tule pak pokazuje so zakładny problem našeho němskeho stata: komunam, bazy demokratije, pobrachuja pjenjezy. Pjenježne połoženje je w mnohich gmejnach katastrofalne. Ale runje jich měł stat podpěrować. W komunach mjenujcy bije wutroba našeho kraja. Hdyž pak sej gmejna ani njemóže dawno trěbny přetwar šule dowolić, potom njezadźiwa, zo bywaja ludźo dźeń a bóle frustrěrowani. Prašenje, kotrež je přeco zaso słyšeć: „Čehodla je za druhe projekty milionow eurow k dispoziciji, nic pak za našu šulu?“ Tole je indic za to, zo njespokojnosć so hustohdy na hněw na stat přeměnja. Worklečan gmejna je nětko ta, na kotruž wšitcy swarja, ale poprawom njeje wona winica. Wina je njefairny podpěranski system stata. Maximilian Gruber

nowostki LND