Chcedźa kóšty jasnje znižić

srjeda, 20. meje 2020 spisane wot:

Hamorscy gmejnscy radźićeljo strukturny koncept wobzamkli

Hamor (AK/SN). Gmejnska rada Hamor hotuje so na striktny kurs lutowanja. Tak reaguje wona na swoje ćežke financne połoženje. To podšmórny komornik ­Ulrich Bänsch na minjenym posedźenju gremija. Z wjetšinu wobzamknychu gmejnscy radźićeljo etatowostrukturny koncept za lěta 2020 do 2023. „Mjeztym pjeć lět mamy stajnje negatiwny hospodarski plan. Dyrbjachmy hoberske sumy přemysłoweho dawka Vattenfallej wróćić. Cyłkownje wučinješe tón 17 milionow eurow a přidatnje milion eurow danje“, rozłoži komornik přičiny trěbneho koncepta. Hižo dwójce dyrbješe komuna swój etat zestajić.

Pospyt dwójneho plana naročny

srjeda, 20. meje 2020 spisane wot:

Njeswačanska gmejnska rada chce sej planowanske dźěła wolóžić.

Njeswačidło (JK/SN). Znowa běchu so Njeswačanscy gmejnscy radźićeljo, wobkedźbujo hygieniske předpisy, zetkali na posedźenje w rumnosći wjesneje wohnjoweje wobory. Wčerawši wobšěrny dnjowy plan předwidźeše mjez druhim prěnje čitanje dwójneho hospodarskeho plana gmejny za lěće 2021/22. Hižo dlěje gmejnska rada tajki dwójny plan přihotuje, dokelž móhło to po słowach wjesnjanosty Gerda Schustera (CDU) a komornicy Liliany Wetzko dźěło gmejnskeho zarjada wo tójšto wolóžić. Wšako maja nimo swójskeho plana tež tón za Bóščansku gmejnu nastajić. Z dwójnym planom bychu tak kóžde lěto jenož jedyn plan měli, štož drje runjewon škodźało njeby.

Pod hesłom „Z wotstawkom najrjeńši kinowy comeback“ je dźensa Budyske kino zaso swoje wrota wotewrěło. Hladajo na aktualne połoženje nastupajo koronawirus su Budyscy wobhospodarjerjo kina zhromadnje ze strowotniskim zarjadom plan naprawow k škitej zdźěłali. Tak maja wotnětka w domje stacije k desinfikowanju rukow, kaž šef kina Andreas Schneider pokazuje. Wužiwajomne městna w jednotliwych kinowych žurlach su za lěpši přehlad čisłowane. Foto: Carmen Schumann

Runohódnje jednać

srjeda, 20. meje 2020 spisane wot:
Rědke chorosće su runje tak hrozne kaž tajke, na kotrychž miliony ludźi ćerpja. Z kotreje přičiny wotwažuja chorobne kasy, kotry lěk komu zapłaća? Mnohim pacientam kasy trěbne srědki za hojenje přizwola. Na rědku chorosć kaž xeroderma pigmentosum schorjeni pak dyrbja prosyć wo narunanje płaćizny za žałbu, kotraž jich před UV-pruhami škita a jim dlěše žiwjenje zmóžnja. Wězo, žałba přećiwo słóncu njeje w kóždym padźe medikament. Ale što, hdyž potrjechenym pomha? Zo njeje dosć pjenjez a snano tež nic zajimcow za to slědźić za srědkami, kotrež po ličbje mało schorjenym pomhaja, tohorunja njerozumju. Staju sej w tym zwisku prašenje za hódnotu jednotliweho žiwjenja čłowjeka. Tuž dźakuju so za angažement Worklečanskich šulerjow za akciju. Ta zmóžnja jich přichodnej sobušuler- ce z nimi zhromadnje wuknyć móc. Woni wotwažowali njejsu, a to je wjac hač chwalby hódne. Milenka Rječcyna

Wjace pjenjez za wopyt dźiwadła

srjeda, 20. meje 2020 spisane wot:

Płaćizny za wopyt předstajenja w Budyskim Němsko-Serbskim ludowym dźiwadle budu wot 1. awgusta, to rěka ze spočatkom hrajneje doby 2020/2021, wyše. To je Budyski wokrjesny sejmik na swojim póndźelnym posedźenju rozsudźił. Ze 74 hłosokmanych přitomnych je so jedyn přećiwo namjetej wuprajił, šesćo su so hłosa wzdali.

Krótkopowěsće (20.05.20)

srjeda, 20. meje 2020 spisane wot:

Infekcije w Kamjenskej chorowni

Budyšin/Zhorjelc. Ličba z koronawirusom natyknjenych je w Budyskim wo­krjesu na 469 (+11) stupała. Mjez druhim su pady w Kamjenskej chorowni maltezow a we Wojerowskim powołanskošulskim centrumje zwěsćili. 120 ludźi je tuchwilu schorjenych. W Zhorjelskim wo­krjesu njejsu wot 6. meje žane nowe infekcije zwěsćili, tu je dale 268 inficěrowanych, zo toho je wosom ludźi chorych.

Nakładnistwa wuznamjenjene

Berlin. Społnomócnjena Zwjazka za kulturu a medije Monika Grütters (CDU), Bursowe towarstwo němskeho knižneho wikowarstwa a załožba Kurta Wolffa su wčera dohromady 66 nakładnistwam Němske nakładnistwowe myto přiznali. Mjez šěsć sakskimi lawreatami je tež Lipšćanske nakładnistwo Poetenladen, kotrež je mjez druhim lyriku Róže Domašcyneje a Kita Lorenca publikowało.

Region zhromadnje wuwić

Pančicy-Kukow (aha/SN). Na swojim posedźenju minjeny štwórtk zaběraše so gmejnska rada Pančicy-Kukow z wjacorymi twarskimi naležnosćemi. Mjez druhim schwalichu radźićeljo přetwar a saněrowanje tamnišeje zakładneje šule kaž tež přitwar k wobstejacej Netto-kupnicy. 17 młodym swójbam pak chcedźa w komunje zaručić, zo sej swójski dom natwarja, a to na 2,2hektarskej pře­strjeni mjez Dróhu Ćišinskeho a Srjedźnym pućom za tamnišej tankownju.

Policija (19.05.20)

wutora, 19. meje 2020 spisane wot:

Pytaja swědkow

Berthelsdorf. Njeznaći su minjeny pjatk wječor konja w Berthelsdorfje zranili. Wobydlerka, kotrejež pos bě šćowkał, zwěsći, zo měješe kóń 20 centimetrow dołhu ranu. Na to informowaše wona policiju a wobsedźerku konja. Kriminalna inspekcija złóstnistwo nětko přepytuje a prosy wobydlerjow wo pomoc. Zdobom pruwuje zwisk k zahinjenemu konjej 11. meje w Suchich Hendrichecach (Dürrhennersdorf).

Předsydstwje zaso dospołnej

wutora, 19. meje 2020 spisane wot:

Trjebin (CK/SN). Gmejnska rada Trjebin je předsydstwje swojeju załožbow njedawno zaso wudospołniła. Wólby běchu trěbne, dokelž běchu wjacori radźićeljo jednej čłonce njedowěru wuprajili.

Ze swojich rjadow wuzwolichu zapósłancy gremija Thomasa Hussu do załožby „W Trjebinje bydlić“. Za njeho hłosowaše sydom radźićelow. Dalši kandidat Carsten Heinz, tohorunja gmejnski radźićel, móžeše pjeć hłosow za sebje zdobyć. Ze samsnym wuslědkom skónčichu so tež wólby za předsydstwo załožby „Přichod w Trjebinje“. Do toho bě tamniša gmejnska rada z wjetšinu wobzamknjeni z lěta 2019 zběhnyła, z kotrymajž běchu tehdy radźićelku Arianu Kraink w předsydstwje wobeju załožbow wobkrućili.

Jej pak běchu njedowěru wuprajili. Dokelž njemóžachu so radźićeljo wobmjezowanjow korony dla w aprylu zetkać, běchu ju z wosebitym jednanjom z wjetšinu wotwołali. Jako přičinu wotwołanja radźićeljo mjenuja, zo njeje dowěrliwe zhromadne dźěło hižo móžne. Ariane Kraink běše tuž na to na zarjadniskim sudnistwje skoržiła. Te pak skóržbu wotpokaza.

Wuwěšatko abo tola riziko?

wutora, 19. meje 2020 spisane wot:

Jewišćo na Pastwinej horje přinošuje bytostnje k atraktiwiće Kamjenca. Wona pak tohorunja njewažomnosće chowa – tež, ale nic jenož koronakrizy dla.

Kamjenc (UM/SN). K wuwěšatkam Lessingoweho města Kamjenca słuša bjezdwěla jewišćo na Pastwinej horje. Johannes Oerding, DJ Bobo, Vincent Weiss a wězo tež „kejžor“ Roland Kaiser – to su jenož někotre mjena znatych wuměłcow, kotřiž mějachu tam lětsa wustupić. Bohužel pak koronawirus tež na tymle jewišću bjez wuskutkow nimo njeńdźe – nawopak. „Jako prěnje su zarjadowanja z wjac hač tysac hosćimi, pozdźišo z wjac hač sto wopytowarjemi na njewěsty čas zakazane“, wě Dawid Kliman. Jako nawoda Kamjenskeho měšćanskeho marketinga je wón tež za jewišćo na Pastwinej horje zamołwity a dyrbi tuž rozmyslować, kak móhł straty pomjeńšić.

nowostki LND