Hamor (AK/SN). Gmejnska rada Hamor hotuje so na striktny kurs lutowanja. Tak reaguje wona na swoje ćežke financne połoženje. To podšmórny komornik Ulrich Bänsch na minjenym posedźenju gremija. Z wjetšinu wobzamknychu gmejnscy radźićeljo etatowostrukturny koncept za lěta 2020 do 2023. „Mjeztym pjeć lět mamy stajnje negatiwny hospodarski plan. Dyrbjachmy hoberske sumy přemysłoweho dawka Vattenfallej wróćić. Cyłkownje wučinješe tón 17 milionow eurow a přidatnje milion eurow danje“, rozłoži komornik přičiny trěbneho koncepta. Hižo dwójce dyrbješe komuna swój etat zestajić.
Njeswačanska gmejnska rada chce sej planowanske dźěła wolóžić.
Njeswačidło (JK/SN). Znowa běchu so Njeswačanscy gmejnscy radźićeljo, wobkedźbujo hygieniske předpisy, zetkali na posedźenje w rumnosći wjesneje wohnjoweje wobory. Wčerawši wobšěrny dnjowy plan předwidźeše mjez druhim prěnje čitanje dwójneho hospodarskeho plana gmejny za lěće 2021/22. Hižo dlěje gmejnska rada tajki dwójny plan přihotuje, dokelž móhło to po słowach wjesnjanosty Gerda Schustera (CDU) a komornicy Liliany Wetzko dźěło gmejnskeho zarjada wo tójšto wolóžić. Wšako maja nimo swójskeho plana tež tón za Bóščansku gmejnu nastajić. Z dwójnym planom bychu tak kóžde lěto jenož jedyn plan měli, štož drje runjewon škodźało njeby.
Płaćizny za wopyt předstajenja w Budyskim Němsko-Serbskim ludowym dźiwadle budu wot 1. awgusta, to rěka ze spočatkom hrajneje doby 2020/2021, wyše. To je Budyski wokrjesny sejmik na swojim póndźelnym posedźenju rozsudźił. Ze 74 hłosokmanych přitomnych je so jedyn přećiwo namjetej wuprajił, šesćo su so hłosa wzdali.
Infekcije w Kamjenskej chorowni
Budyšin/Zhorjelc. Ličba z koronawirusom natyknjenych je w Budyskim wokrjesu na 469 (+11) stupała. Mjez druhim su pady w Kamjenskej chorowni maltezow a we Wojerowskim powołanskošulskim centrumje zwěsćili. 120 ludźi je tuchwilu schorjenych. W Zhorjelskim wokrjesu njejsu wot 6. meje žane nowe infekcije zwěsćili, tu je dale 268 inficěrowanych, zo toho je wosom ludźi chorych.
Nakładnistwa wuznamjenjene
Berlin. Społnomócnjena Zwjazka za kulturu a medije Monika Grütters (CDU), Bursowe towarstwo němskeho knižneho wikowarstwa a załožba Kurta Wolffa su wčera dohromady 66 nakładnistwam Němske nakładnistwowe myto přiznali. Mjez šěsć sakskimi lawreatami je tež Lipšćanske nakładnistwo Poetenladen, kotrež je mjez druhim lyriku Róže Domašcyneje a Kita Lorenca publikowało.
Region zhromadnje wuwić
Pančicy-Kukow (aha/SN). Na swojim posedźenju minjeny štwórtk zaběraše so gmejnska rada Pančicy-Kukow z wjacorymi twarskimi naležnosćemi. Mjez druhim schwalichu radźićeljo přetwar a saněrowanje tamnišeje zakładneje šule kaž tež přitwar k wobstejacej Netto-kupnicy. 17 młodym swójbam pak chcedźa w komunje zaručić, zo sej swójski dom natwarja, a to na 2,2hektarskej přestrjeni mjez Dróhu Ćišinskeho a Srjedźnym pućom za tamnišej tankownju.
Pytaja swědkow
Berthelsdorf. Njeznaći su minjeny pjatk wječor konja w Berthelsdorfje zranili. Wobydlerka, kotrejež pos bě šćowkał, zwěsći, zo měješe kóń 20 centimetrow dołhu ranu. Na to informowaše wona policiju a wobsedźerku konja. Kriminalna inspekcija złóstnistwo nětko přepytuje a prosy wobydlerjow wo pomoc. Zdobom pruwuje zwisk k zahinjenemu konjej 11. meje w Suchich Hendrichecach (Dürrhennersdorf).
Trjebin (CK/SN). Gmejnska rada Trjebin je předsydstwje swojeju załožbow njedawno zaso wudospołniła. Wólby běchu trěbne, dokelž běchu wjacori radźićeljo jednej čłonce njedowěru wuprajili.
Ze swojich rjadow wuzwolichu zapósłancy gremija Thomasa Hussu do załožby „W Trjebinje bydlić“. Za njeho hłosowaše sydom radźićelow. Dalši kandidat Carsten Heinz, tohorunja gmejnski radźićel, móžeše pjeć hłosow za sebje zdobyć. Ze samsnym wuslědkom skónčichu so tež wólby za předsydstwo załožby „Přichod w Trjebinje“. Do toho bě tamniša gmejnska rada z wjetšinu wobzamknjeni z lěta 2019 zběhnyła, z kotrymajž běchu tehdy radźićelku Arianu Kraink w předsydstwje wobeju załožbow wobkrućili.
Jej pak běchu njedowěru wuprajili. Dokelž njemóžachu so radźićeljo wobmjezowanjow korony dla w aprylu zetkać, běchu ju z wosebitym jednanjom z wjetšinu wotwołali. Jako přičinu wotwołanja radźićeljo mjenuja, zo njeje dowěrliwe zhromadne dźěło hižo móžne. Ariane Kraink běše tuž na to na zarjadniskim sudnistwje skoržiła. Te pak skóržbu wotpokaza.
Jewišćo na Pastwinej horje přinošuje bytostnje k atraktiwiće Kamjenca. Wona pak tohorunja njewažomnosće chowa – tež, ale nic jenož koronakrizy dla.
Kamjenc (UM/SN). K wuwěšatkam Lessingoweho města Kamjenca słuša bjezdwěla jewišćo na Pastwinej horje. Johannes Oerding, DJ Bobo, Vincent Weiss a wězo tež „kejžor“ Roland Kaiser – to su jenož někotre mjena znatych wuměłcow, kotřiž mějachu tam lětsa wustupić. Bohužel pak koronawirus tež na tymle jewišću bjez wuskutkow nimo njeńdźe – nawopak. „Jako prěnje su zarjadowanja z wjac hač tysac hosćimi, pozdźišo z wjac hač sto wopytowarjemi na njewěsty čas zakazane“, wě Dawid Kliman. Jako nawoda Kamjenskeho měšćanskeho marketinga je wón tež za jewišćo na Pastwinej horje zamołwity a dyrbi tuž rozmyslować, kak móhł straty pomjeńšić.