Montag, 18. März 2024

Minsk (B/SN) Běłoruska žada sej krućiše rjadowanje nabožinskich zjednoćenstwow. Po nowym zakonju maja so wšě dotal hižo statnje zapisane zjednoćenstwa znowa registrować. Noworjadowanje zakonja prěni raz postaja, zo smědźa so jenož hišće nabožne organizacije a klóštry z nošerjemi dźěćacych domow stać. Štóž njeda so registrować, toho móža pochłostać.

Nabožiny njediskriminować

Genf (B/SN). „Nabožne a moraliske wuprajenja, tež hdyž wone politisce korektne njejsu, nimaja so ze šćuwańcu přirunować.“ To žada sej stajny wobkedźbowar Zjednoćenych narodow w Genfje, arcybiskop Ettore Balestrero, kritizowacy nabožnu diskriminaciju. 57 procentow swětoweje ludnosće je žiwych w krajach, hdźež je swoboda nabožinow jara wohrožena, zwěsći katolska uniwersita Fordham w New Yorku.

Dojednanje z GEMA

Montag, 24. April 2023

Rom (B/SN) Zakónčace dokumenty wšěch sydom kontinentalnych konferencow k synodalnemu pućej su nětko zjawnje w interneće na stronje Němskeje biskopskeje konferency přistupne. Wobkedźbowali su so mjez druhim přinoški ze 40 europskich krajow z konserwatiwnymi a progresiwnymi pozicijemi pod hesłom „Jednota w mnohotnosći“.

Ortodoksne jutry

Kijew/Moskwa (B/SN). Jutry w ortodoksnych cyrkwjach běchu minjeny kónc tydźenja. Terminy wobliča so po julianskim abo gregorianskim kalendrje, 2025 swjećimy zrowastanjenje na samsnym dnju. Ukrainjenjo smědźachu hakle njedźelu wot ranja swjećić, dokelž njesmědźachu w nocy dom wopušćić. Ruska je jutrońčku bjez přestawki wójnu w Ukrainje dale wjedła.

Samowólnosć Chiny

Vatikan (B/SN). Knježerstwo w Pekingu je bjez wothłosowanja ze Swjatym stołom biskopa Shen Bina do Shanghaija přesadźiło, hačrunjež wobsteji wot lěta 2018 zrěčenje mjez Chinu a Vatikanom wo zasadźenju biskopow, zdźěli rěčnik Vatikana Matteo Bruni.

Přećiwo přiběracej běrokratiji

Freitag, 15. März 2024

Pólski prezident Andrzej Duda a premier Donald Tusk we Washingtonje

Waršawa. Zhromadny wopyt pólskeho statneho prezidenta Andrzeja Dudy a ministerskeho prezidenta Donalda Tuska minjenu wutoru w stolicy USA Washingtonje je w pólskich medijach wězo wulki wothłós zbudźił. Bě to prěni króć scyła, zo běštaj wobaj politikarjej zhromadnje přeprošenaj. Pječa bě prezident USA Joe Biden na tym wobstał, tež šefa noweho pólskeho knježerstwa zeznać. Wopyt organizowali běchu składnostnje 25. róčnicy přistupa Pólskeje k NATO 12. měrca 1999. Z wěstotnych přičin lećeštaj Duda a Tusk we wšelakimaj lěta­dłomaj do USA. Prezidenta přewodźeše mjez druhim šefredaktor bulwarneho dźenika Fakt Michał Wodziński, kiž wo přebytku přewšo wobšěrnje rozprawja. Wón smě­dźeše so z Dudu samo na rańši jogging po Washingtonje podać.

Freitag, 29. April 2016

CDU žada sej plan za Łužicu

Podstupim (dpa/SN). Opoziciska CDU w braniborskim sejmje je krajne knje­žerstwo namołwiła, strukturnu změnu we Łužicy pjenježnje podpěrać. „Štož pobrachuje, je plan za Łužicu“, wobžarowaše hospodarskopolitiski rěčnik CDU, Dierk Homeyer wčera w aktualnej hodźinje parlamenta­. „Trjebamy spěšnu a njebě­rokratisku pomoc za předewzaća, kotrež so na nowe wobłuki zwaža.“ Přiwšěm je jasne, zo je brunica hišće dołho za spušćomne a zapłaćomne zastaranje ludźi z milinu trěbna, Homeyer rozłoži. Braniborske knježerstwo pak měło wotwidźomneho kónca zmilinjenja dla strukturnu změnu zahajić. „Dźe wo industrijny zakład wšeho kraja“, wón napominaše.

Ochranowske hesła zestajane

Montag, 18. März 2024

Přewjele kriminalkow a přewjele mordarstwow w telewiziji kritizuje dźiwadźelnik Max von Pufendorf. „Mortwy w bahnje, mortwy w lěsu, mortwy na horje, mortwy w Błótach – wón je sej toho wěsty, zo maja samo ći, kotřiž kriminalki lubuja, toho mjeztym dosć. Přiwšěm pěstuja tute filmy žadosć ludźi, so do złóstnistwa zanurić, mordarja wuslědźić a zajeć. „Na kóncu je swět zaso w porjadku.“

Swójski rekord jasnje přetrjechiła je Frankfurtska wuměłča pomjatka Susanne Hippauf při naličenju cyfrow kružneje ličby Pi za komu: Na mišterstwje w Emdenje je Hippauf na wšěch 18 026 cyfrow z hłowy naličiła a je swójski rekord wo wjace hač 2 500 cyfrow polěpšiła. Organizatorojo rěča wo „njesłyšanym wuslědku“. Hippauf trjebaše tři hodźiny a pjeć mjeńšinow. Při naličenju podawa so wona dušinje na pućowanje po swěće.

Freitag, 15. März 2024
Milenka Rječcyna

Njecyłych 23 lět wróćo – w Chrósćicach knježa zrudoba, rozhorjenosć, zadwělowanosć a krótkodobnje tež nadźija. Cyle prawje – krótkodobnje. Zwrěšćena nadźija, tamnišu šulu zachować, dowjedźe młodych duchownje wysoko kubłanych Serbow k tomu, koncept za serbske šule nadźěłać. Snadź njeběchu a njejsu sej čłonojo Wěteńčanskeje iniciatiwy do dźensnišeho toho wědomi, zo su ze swojim nastorkom žadosć za tym wubudźili, lěpše wuměnjenja za nawuknjenje serbskeje rěče a zachowanje kultury, wosebje pak wuwića narodneho wědomja mjez nami docpěć. To je so mi srjedu wječor na debaće pod hesłom: „Serbska šulska awtonomija – abo dale kaž dotal“ w Chróšćanskej „Jednoće“ wuwědomiło. Z časa Chróšćan zběžka žedźimy so za tym, skónčnje měć optimalne zakłady za wuwučowanje dźěći a młodostnych. Na podiju sedźeše mać, kotraž z toho časa za to wojuje, zo nawuknu dźěći swoju maćeršćinu na najwyšim niwowje a zo so w narodnym wědomju kubłuja. To rěka w tym, štož pisanosć Serbstwa wučinja – to, štož respekt za Serbow w mjezynarodnym konteksće wowliwuje.

Serbska debata

Neuheiten LND