Wulki bratr z dalokeho zapada trjeba jenož porst zběhnyć, a hižo su němscy politikarjo jara posłušni. Tak so zda. Zwjazkowa zakitowanska ministerka von der Leyen a zwjazkowa kanclerka Merkel zakitowaštej minjeny tydźeń plany čehodla měła Němska swoje wudawki za brónjenje na wonej dwaj procentaj tukrajneho bruttoprodukta zwyšić. Za tři procenty pledowaše samo zwjazkowy prezident Gauck w swojej narěči na Mnichowskej wěstotnej konferency, kotruž njeje chorosće dla sam dźeržeć móhł. Chce wón znowa preferowanje wojerskeho wottrašenja kaž w 1970tych lětach w napřemobrónjenju mjez NATO a Waršawskim paktom? Hižo tehdy su wone tři procenty rólu hrali.
Němscy politikarjo wušiknje wustupuja a móža sej přihłosowanja wjetšiny němskeje ludnosće wěsći być, dokelž ta poprawne pozadki lědma spóznawa. To prosće wostrózbja. Axel Arlt
Waršawa (dpa/SN). Tydźeń po wobchadnym njezbožu z jeje słužbnym awtom su pólsku ministersku prezidentku Beatu Szydło z chorownje pušćili. Hižo jutře chce wona posedźenje ministerskeje rady nawjedować. Jeje pancerowany Audi bě pjatk tydźenja w Oświęcimje, hdźež Szydło bydli, z małym awtom koliděrował a po tym frontalnje do štoma zrazył. Szydło so při tym zrani. Po informacijach medijow bě wona naraženja wěstotneho pasa dla poćerpjeła a sej rjebło złamała. Z helikopterom dowjezechu politikarku knježaceje strony Prawo a sprawnosć do Waršawskeje wojerskeje chorownje.
Winu na njezbožu, při kotrymž so tež šofer a wosobinski stražnik premierki zraništaj, dawa knježerstwo 21lětnemu šoferej Fiata Seicento. Tón wšak to wotpokazuje a dóstawa podpěru wot politikarjow opozicije. Woni wumjetuja šoferej Audija pobrachowace nazhonjenja z wulkim a ćežkim awtom. 21lětny muž nazhonja mjeztym wjele solidarity: Ludźo su za njeho dotal 32 000 eurow za nowe awto nazběrali.
Do policajskeho awta prasnył je muž při wobchadnej kontroli w Zwickauwje. Jako chcychu 31lětneho kontrolować, je tón njejapcy na płunowy pedal stłóčił a do awta policistow zrazył. Na to so wukopa, čehodla bě muž tak nuzne měł: Wón steješe pod wliwom drogow a njeměješe jězbnu dowolnosć, awto njebě přizjewjene a měješe pokradnjene čisłowe taflički. Nimo toho namaka policija w jězdźidle tež hišće drogi a 31lětneho zaja.
Z wotmachom po myjerni awtow jěła je 84lětna žona w delnjosakskim Hollenstedće. Wona pak wosta njezranjena a dźěše po njezbožu ze swojim rolatorom domoj. Staruška bě sobotu z wulkej spěšnosću do myjernje zjěła a něhdźe 90 000 eurow škody zawostajiła. Policija na to tuka, zo je prosće płunowy pedal a borzdźidło zaměniła.
Washington (dpa/SN). Po štyrjoch tydźenjach w zastojnstwje je prezident USA Donald Trump přewšo pozitiwnu bilancu sćahnył. Na nowinarskej konferency wón twjerdźeše, zo je dotal wšitke wólbne přilubjenja dodźeržał. Prawdźepodobnje njeje hišće žadyn prezident do njeho w tak krótkim času tak wuspěšny był kaž wón. Ze wšěch stron nazhonja přihłosowanje. Mjez dźěławymi knježi „žołma optimizma“. Medijam Trump wumjetowaše, zo su njesprawne a zo njedźěłaja w zajimje ameriskeho ludu.
Schulz jasnje před Merkel
Berlin (dpa/SN). Na wšě 49 procentow ludźi w Němskej by sej kandidata SPD Martina Schulza za zwjazkoweho kanclera přało, Angelu Merkel (CDU) jenož hišće 38 proc. Tole je wuslědk najnowšeho „politbarometra“ sćelaka ZDF, kotryž su dźensa wozjewili. Kónc januara měješe Merkel ze 44 procentami hišće wjace přiwisnikow hač Schulz, za kotrehož bě so 40 procentow wuprajiło.
Wopačnosće přećiwo wojakam
Berlin (dpa/SN). W zwisku z aferu wobčušlenja dla je opozicija přesłapjena na wuprajenja zwjazkoweje kanclerki Angele Merkel (CDU) w přepytowanskim wuběrku reagowała. „Rozsudne prašenja njemóžachmy rozrisać“, rjekny społnomócnjeny Zelenych we wuběrku Konstantin von Notz. „Mjez tym, štož bě so tehdy rjekło, a tym, štož po třoch lětach přepytowanskeho wuběrka wěmy, je přeco hišće wulki doł, kotryž njezamó zwjazkowa kanclerka přemosćić“, wón praji. Zapósłanča Lěwicy we wuběrku Martina Renner mjenowaše „wuprajenja kaž wočakowane přesłapjace“.
Merkel bě w swojich wuprajenjach w zwisku z aferu tajnych słužbow dla kóždežkuli jebanje zjawnosće wotpokazała. Jako bě hladajo na wotposkanje swojeho mobilneho telefona přez amerisku tajnu słužbu NSA rjekła, zo „čušlenje mjez přećelemi scyła njeńdźe“, njeje wona pječa wědźała, zo tež němska tajna słužba BND tajku spionažu praktikuje. K planowanemu zrěčenju z USA wo zakazu mjezsobneho wobčušlenja, kotryž njeje so nihdy zwoprawdźił, kanclerka twjerdźeše, zo su jednanja „na dobrym puću“.