Za Palestinu demonstrowali

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:
Berlin (dpa/SN). Na demonstraciji na dobro Palestinjanow w Berlinje su wobdźělnicy policistow z blešemi a praskotakami nadběhowali. Policisća su na to wjacorych wobdźělnikow zajeli. Na zarjadowanju pod hesłom „Solidarita z Palestinu“ składnostnje prěnjeje róčnicy nadpada islamistiskeje Hamas na Israel je so po informacijach policije něhdźe 400 ludźi wobdźěliło. Mjez demonstrantami bě tež šwedska klimowa aktiwistka Greta Thunberg. Demonstranća wołachu hesła kaž „Viva, viva Palestina“. Mnozy nošachu tak mjenowane palestinske rubiška a zmahowachu chorhoje. Israelej wumjeto­wachu „masowe mordarstwo“ a „teror“. Z městnami wobdźělnicy žurnalistow wobćežowachu a při dźěle mylachu.

Zelenskyj žada sej wjace brónjow

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:
Kijew (dpa/SN). Do wjerškoweho zetkanja kontaktneje skupiny NATO na dobro Ukrainy w Ramsteinje přichodnu sobotu je sej ukrainski prezident Wolodymyr ­Zelenskyj wot swojich zwjazkarjow wjace brónjow žadał. Přichodne nazymske měsacy trjebaja dalši material za frontu, za nowe jednotki a za daloko sahace brónje, zo móhli Rusku zadźeržeć a k měrej nuzować, rjekny Zelenskyj we widejowym poselstwje. W Ramsteinje chcył so wón partnerow prašeć, kak sej kónc wójny a trajacy měr w Ukrainje předstaja. W Ramsteinje wočakuja prěni króć tež statnych šefow kaž prezidenta USA Joewa Bidena. Dotal běchu so na wojerskim lětanskim zepěranišću w Porynsko-Pfalcy zakitowanscy ministrojo zetkali.

Borrell: Róla EU tragedija

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:

Strasbourg (dpa/SN). Społnomócnjeny EU za wonkowne naležnosće Josep Borrell je w narěči k róčnicy teroroweho nadpada Hamas na Israel wobžarował, zo su čłonske staty Europskeje unije nastupajo Bliski wuchod pačene a zo njemóže EU tohodla w diplomatiskich iniciatiwach sobu skutkować. Zo njeje Europa w tutym konflikće přitomna, je „trage­dija“, Borrell wčera wječor w Europskim parlamenće rjekny. Europa je za to zamołwita, so nastanje zaso nadźija na měr na Bliskim wuchodźe, wón rjekny.

Borrell zakitowaše znowa jasnje poziciju čłonskich krajow EU kaž Španiskeje, Irskeje a Belgiskeje, kotrež kritizuja reakciju Israela na terorowy nadpad jako přehnatu a kiž žadaja sej wot knježerstwa ministerskeho prezidenta Benjamina Netanjahuwa hnydomne rozmołwy na dobro rozrisanja dweju statow.

Šefdiplomat EU kritizowaše „tragedije a zmylki“, kotrež su so po 7. oktobru 2023 stali, kaž wojersku interwenciju Israela w Gazaskim pasmje. Při tym je wjace hač 40 000 Palestinjanow zahinyło.

Muzej njeje „projekt“

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:
Situacija Domizniskeho muzeja w Dešnje wuwědomja wužadanja, z kotrymiž su naše kulturne zarjadnišća zdźěla konfrontowane. Město toho, zo bychu so angažowani sobudźěłaćerjo jeničce połnje na swoje słužbne nadawki koncentrowali, maja so z běrokratiju bědźić, na to pokazuje problematiske wróćožadanje 28 000 eurow za čas pandemije ze stron ministerstwa napřećo muzejej w Dešnje. Ale ćim hórje je, hdyž docyła dosć spušćomneho institucionelneho spěchowanja njeeksistuje. Načasny trend, ze wšeho „projekt“ z časowje wobmjezowanym projektnym spěchowanjom činić, njeje efektiwny. Dokelž maja ći, kiž wšědny dźeń na tym dźěłaja, našu kulturu ludnosći po­srědkować, dale a wjac ćišća, financowanje swojeho dźěłoweho městna sami organizować. Wjesne muzeje słušeja do systema spušćomneho financowanja. Podpěrować móže je pak kóždy: z tym, zo je wopytuje a druhich wabi, dosć zajimawe wone tak a tak su. Milan Jurk

Bus do transportera zrazył

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:
K ćežkemu wobchadnemu njezbožu je wčera rano na Budyskej dróze w Drježdźanach dóšło. Z dotal njeznateje přičiny zrazyštej tam bus a transporter do so. Zražka bě tak sylna, zo wosta bus na motorowej hawbje awta stejo, něhdźe meter wysoko. Při njezbožu je so 25 ludźi zraniło, pjećo z nich ćežko. Wuchowanska słužba přijědźe z wjacorymi awtami, runje tak kaž policija a wohnjowa wobora. Zranjenych na městnje njezboža zastarachu abo dowjezechu jich do chorownje. Za přičinami zražki nětko pytaja. Budyska dróha bě wjacore hodźiny zawrjena. Foto: Konrad Höfert

Twarstwo w předpisach zamurjowane

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:

Mnichow (dpa/SN). Składnostnje wote­wrjenja Mnichowskich imobilijowych wikow ExpoReal je sej šef předsydstwa bydlenskeho koncerna Vonovia, Rolf Bruch, nowu politiku nastupajo twarstwo žadał. „Smy so zamurjowali w předpisach a zakonjach“, wón rjekny, Zwjazk, kraje a komuny měli so tomu wěnować. Tež prezident zwjazka twarskeje industrije Peter Hübner kritizuje „wysoke směrnicy a nadregulowanje“, žadajo sej změnu mentality. „Twarjenje dyrbi zaso zapłaćomne być.“ Jako přikładny mjenuje wón předpisy za hrajkanišća, za škit před haru a za městna za wotstajenje awtow.

Zamołwići měli tež wobkedźbować, zo so nowe twarske maćizny poněčim přesadźa. Beton přichodnje z nowym materialom narunaja. Drjewo firmy „ekstremnych předpisow dla“ wjace rady njebjeru.

To a tamne (08.10.24)

Dienstag, 08. Oktober 2024 geschrieben von:

Hłódny paduch je so do pěstowarnje w hessenskim Gernsheimje zadobył. Tam warješe nudle a pražeše sej jeja. Policija nima žane pokazki na to, zo je 24lětny muž něšto pokradnył. Skućićel bě so z woknom namócnje do twarjenja zadobył. Alarmowa připrawa informowaše policiju. Ta 24lětneho na městnje zaja. Přećiwo njemu přepytuja nětko wosebje ćežkeho padustwa dla.

Roboter-dirigent ma přichodnu njedźelu Drježdźanskich sinfonikarjow nawjedować. Projekt „Roboter.Sinfonie“ zbudźa hižo nětko wulku kedźbnosć. Mjezynarodnje zestajeny ansambl hudźbnikow načasneje hudźby nawjeduje spočatnje Magnus Loddgart z Nowergskeje. Po přestawce chce wón nawod orchestra robotarce „MAiRA Pro S“ přewostajić. Trenowali su njewšědnu dirigentku w Drježdźanskej techniskej uniwersiće.

Lubin (SN/mb). Prěni raz Domowina lětsa zastupjerjow politiki a towaršnosće Sakskeje a Braniborskeje na přijeće přeprošuje. Dobry tydźeń do spočatka adwenta chcedźa so na hrodźe w Lubinje zetkać. Město je sydło krajnoradneho zarjada wokrjesa Dubja-Błóta, kotryž je ze spěchowacym čłonom třěšneho zwjazka Serbow. Nimo wuměny nazhonjenjow a prezentacije serbskeje rěče a kultury steji wulki zaměr w srjedźišću zarjadowanja: zo budźe w lěće 2100 po cyłej Łužicy znajmjeńša sto tysac serbowacych ludźi.

Tuchwilu maja drje w Delnjej a srjedźnej Łužicy cyle hinaše problemy: docyła ludźi za gremije narodneje organizacije namakać, kotřiž serbsce móža. Kaž regionalna rěčnica Domowiny w Choćebuzu, Heike Apeltowa, našemu wječornikej praješe, je wobknježenje serbšćiny najwjetše wužadanje při namakanju kandidatow za klětuše wólby župneho předsydstwa w Delnjej Łužicy a zwjazkoweho předsydstwa na hłownej zhromadźiznje třěšneho zwjazka.

Přewozna łódź dojěła

Montag, 07. Oktober 2024 geschrieben von:

Büsum (dpa/SN). Skóncowana helgolandska přewozna łódź „Funny Girl“ z nimale 250 pasažěrami je po hodźiny trajacej jězbje po Sewjernym morju kraj docpěła. Wlečakaj stej pasažěrsku łódź do přistawa w schleswigsko-holsteinskim Büsumje přiwjezłoj. Poprawom měješe wona hižo wčera wječor dojěć. Na łódźi pak bě milina wupadnyła. Wobaj generatoraj hižo njedźěłaštej. Na to motor wupadny, dokelž chłódźenje njefungowaše.

Muž w Šwedskej natřěleny

Kungsbacka (dpa/SN). W šwedskim nakupowanskim centrumje su muža natřělili. Policija je twarjenje w Kungsbacka ewakuowała, šwedska powěsćernja TT zdźěla. Podhladneho su zajeli. Policija přepytuje mordarstwa abo zabiwanja dla. Pozadki njeskutka njejsu znate. Šwedska bědźi so hižo dlěši čas z kriminelnymi cwólbami, kotrež mjez sobu wojuja a kiž su při tym k namocy zwólniwe.

Kirk po puću do Europy

Z pryskotawkami w ruce su posłužowarki a posłužowarjo wčera na blidach stejo kónc lětušeho Mnichowskeho oktoberskeho swjedźenja woswjećili. Z dźěłacych 189. Oktoberskeho swjedźenja skónča so tak dny ćežkeho dźěła, ale tež dobreje zasłužby. Na lětušim swjedźenju su 6,7 milionow wopytowarjow zličili, byrnjež wjedro ani tak optimalne njebyło. Foto: dpa/Felix Hörhager

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND