Wuznamjenjeni wobdźělnicy 56. zwjazkoweho wubědźowanja „Młodźina hudźi“ za region Sakska-Łužica su minjenu sobotu mytowanski koncert w awli Wojerowskeho Lessingoweho gymnazija wuhotowali. Mnozy z nich, mjez nimi tójšto młodych Serbow, kwalifikowachu so za krajne wurisanje w Lipsku. Huslerka Annika Jannasch (5. wotlěwa) bu nimo toho za čestne myto města Wojerec­ nominowana a budźe na zahajenskim koncerće tamnišich 54. swjedźenskich dnjow hudźby hrać. Foto: Ulrike Herzger

Mjez knihami

Mittwoch, 13. Februar 2019 geschrieben von:
Paul Mikławšk (nalěwo) a Helena Dubawic, šulerjej 4. lětnika Chróšćanskeje zakładneje šule, dožiwištaj wčera ze swojej rjadownju w Budyšinje rjany projektny dźeń. Mjez druhim pobyštaj w Smolerjec kniharni. Foto: SN/Hanka Šěnec

Prěni krok za rěčnu šulu

Montag, 11. Februar 2019 geschrieben von:

Budyšin (SN/at). Prěni kurs hornjo­serbšćiny za přistajenych wot Załožby za serb­ski lud spěchowanych institucijow je so minjeny pjatk w Budyskim Serbskim domje zahajił. Po naprašowanju w Němsko-Serbskim ludowym dźiwadle, Serbskim ludowym ansamblu, Serbskim muzeju a Serbskim instituće přizjewi so 15 zajimcow. W kursu za započatkarjow pak maja jenož dwanaće městnow. „To wobkruća sylnu potrjebu“, zwěsća załožbowy direktor Jan Budar w nowinskej zdźělence.

Mjez kursistami su na přikład z NSLDź zarjadniski direktor Ronald Kohrs, šef­sekretarka, sobudźěłaćerjo rekwizity, wabje­nja a pokładnje. Dalšaj wobdźělnikaj, asistent intendantki a archiwar, pochadźataj z SLA. Kurs, wotměwacy so stajnje pjatk popołdnju, nawjeduje Dušan Šołta, docent na Drježdźanskej Techniskej uniwersiće. Wón přewjeduje kursy hornjoserbšćiny tež za sobudźěłaćerjow sakskeho kultusoweho ministerstwa. Załožba za serbski lud dalekubłanje zarjaduje. Kaž w nowinskej informaciji dale rěka, „twori wona tak prěni krok natwara Šule za hornjoserbsku rěč a kulturu“.

Połnje wobsadźena bě dźensa dopołdnja Chróšćanska „Jednota“, jako tam Serbski ludowy ansambl dwójce swój dźěćacy program­ „Ptačokwasny són“ předstaji. Běštej to ryzy serbskej předstajeni za chowancow serbskich před- a zakładnošulskich kubłanišćow­. Woni su so po programje akteram na jewišću wosobinsce dźakowali. Foto: Feliks Haza

Knihu wupožčować

Freitag, 08. Februar 2019 geschrieben von:
Wědu sej nazběrać a so kubłać dać – tule składnosć maja zajimcy w mnohich muzejach dwurěčneho regiona, tak tež Kamjenski Muzej zapadna Łužica. Aktualna wustajeńca wo amfibijach je putaca. Krótke a jadriwe informacije šěrja wědu wo zwěrjatach. Wšitke eksponaty su dwurěčne, němsce a łaćonsce pomjenowane. Parowała sym serbske pomjenowanja. Jasne zapřijeća, zaběrace so z wědomostnymi temami w serbskej rěči nańć, njeje runjewon lochko. W tym padźe pak tomu tak njeje. Wšako předleži terminologija za předmjet biologiju w serbskej rěči a w njej su njeličomne zapřijeća podate. Snano by derje było terminologiju poskićeć w tamnišim předawanišću nimo dalšich serbskich knihow abo ju wopytowarjam wupožčować.­ Přetož wužija tež serbske a serbšćinu wuwučowace šule poskitk, so wo amfibijach regiona a cyłeho swěta informować, kaž njedawno zakładna šula „Šula Ćišinskeho“. Milenka Rječcyna

Politika a kompromisy

Donnerstag, 07. Februar 2019 geschrieben von:

Šulerjo a minister – prašenja a wotmołwy. Zetkanje mjez młodej bazu a politiku, kotraž bě so njedawno na Worklečanskej wyšej šuli „Michał Hórnik“ jako­ wunošna wopokazała.

Njelochki diskurs

Donnerstag, 07. Februar 2019 geschrieben von:

Zetkanje sakskeho ministra za kultus Christiana Piwarza (CDU) ze staršimi a wučerjemi Worklečanskeje wyšeje kaž tež zakładneje šule zahajejo pokaza nawo­da wyšeje šule Křesćan Korjeńk na zhro­madny list wučerjow, šulerjow a staršich (hlej dokumentowane), kotryž su ministrej přepodali. „Sće husto přemóženy wot dožiwjenjow ze swojich wopytow na šulach. Tuž smy naše mysle napi­sali a list skića wam składnosć, sej jón wospjet přečitać.“ Zdobom poda wón ličby. Na šuli wuknje 181 šulerjow w jědnaće rjadownjach. Podźěl mjez sobudźěłaćerjemi, žony/mužojo wučinja 57/43 procentow. Zašłej lěće je tójšto młodych wučerjow na šulu přišło, kotřiž z nowymi idejemi wučbu wobohaćeja. Zapósłanc Sakskeho krajneho sejma Alojs Mikławšk (CDU) napominaše přitomnych składnosć wužić, wotewrjenje rěčeć.

Wobstajny bój wo prawa

List kultusowemu ministrej

Donnerstag, 07. Februar 2019 geschrieben von:

Sehr geehrter Herr Kultusminister Piwarz, wir danken Ihnen, dass Sie unserer Ein­ladung gefolgt sind und unsere Schule besu­chen. Sie vermitteln uns damit das Gefühl, dass wir mit unseren Sorgen und Anliegen nicht allein gelassen werden, dass Sie uns zuhören und mit uns gemeinsam nach Lösungen suchen. Sie sehen, so im letzten Bildungsbericht zu lesen, die starke Rolle der Oberschule und Sie setzen sich für die Stärkung dieser ein. Diese Stärkung trägt Früchte. „Bundesweit hat Sachsen den höchsten Anteil an Schülern mit mittlerem Schulabschluss.“ Das sind die Facharbeiter und Facharbeiterinnen der Zukunft in handwerklichen, sozialen und verwaltungstechnischen Berufen, diese Schülerinnen und Schüler sind unsere Zukunft. Das Herzblut der Lehrerinnen und Lehrer der sorbischen Oberschule Räckelwitz hängt an der Ausbildung dieser Kinder und Jugendlichen. Mit großem Engagement und Freude vermitteln wir Werte, Normen und Fachwissen, um unseren Schützlingen einen erfolgreichen Start ins Berufsleben zu ermöglichen.

Cyła sep konkretnych žadanjow

Montag, 04. Februar 2019 geschrieben von:

Spěchowanske towarstwo za serbsku rěč w cyrkwi z.t. je wozjewiło zjawny list. W nim zaběra so wone pod hesłom „Ćicha tragedija na městnje?“ z roz­prawu wo ewaluaciji serbšćiny na delnjoserbskich zakładnych šulach Braniborskeje. 

Je na nami ...

Freitag, 01. Februar 2019 geschrieben von:
Wopisma za zastojnikow serbsce wuhotować njezda so za sakske kultusowe ministerstwo wulki akt być. Minister Piwarz je Serbam šansu wotewrěł, so swojej narodnosći wuznawać. Tu měli wučerjo serbskeho pochada a wosebje ći, kotřiž na serbskich šulach wuwučuja, wužić. Měć w rukomaj statny dokument, swědčacy w maćeršćinje wo zastojnistwje, je bjezdwěla něšto wosebite. Minister Serbam ruku zawdawa, nětko zaleži na našich wučerjach, ju kruće stłóčić a tak zdobom dać tež znamjo do dwurěčneje Łužicy a do Drježdźan. Podobnje je to ze staršimi, kotřiž swoje dźěćo w šuli přizjewja. Sakska zaruča serbskim dźěćom, zo lěkar, kiž je přepytuje, z nimi serbsce rěči resp. ma přełožowarja. To běchu sej před něšto lětami starši žadali a tak diskurs nastorčili. Tež nětčiši a přichodni potrjecheni starši měli poskitk wužiwać. Sakskemu knježerstwu by to wšitko referenca za jeho angažement była. Milenka Rječcyna

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND