Čorna Pumpa (JoS/SN). Nowozałožene zwjazkarstwo Łužiske koło zetka so wčera na Čornopumpskim industrijnišću, hdźež podpisachu list zwjazkowej kanclerce Angeli Merkel (CDU). 23 wokrjesow a komunow braniborskeje a sakskeje Łužicy zwjazkarstwu přisłuša a zastupuje zajimy přichodneho hospodarskeho wuwića za milion wobydlerjow kónčiny. „Tele komunalne zwjazkarstwo je historiske“, podšmórny Grodkowska měšćanostka Christine Herntier (njestronjanka), kotraž je zdobom jeho rěčnica. „Zhromadnje chcemy wužadanjam strukturneje změny wotpowědować. Žro našeje powěsće je, zo žadamy sej dialog ze zwjazkowym knježerstwom, dokelž zastupujemy zajimy potrjechenych. Nježadamy sej jenož komunalne sobupostajowanje, ale poskićamy tež móžne rozrisanja.“ Łužiske koło orientuje so w swojim dźěle na hospodarske wuwiće přichoda a na pomoc předewzaćam, so w strukturnej změnje nowoorientować a wobstać. „Wěmy, zo je brunica jako přechodna technologija hišće dołho trěbna.
Drježdźany (SN/MkWj). Přećiwo Serbam měrjace so njeskutki minjeneho časa běchu jedna tema wčerawšeho posedźenja wustawoweho wuběrka Sakskeho krajneho sejma. Serbski zapósłanc Lěwicy w sejmje Hajko Kozel bě wuběrkej cyłkownje 20 prašenjow k tutej za Serbow dosć wažnej temje zapodał.
Kozel chcyše wot justicneho ministra Sebastiana Gemkowa (CDU) mjez druhim wědźeć, kotre naprawy su na krajnej a zwjazkowej runinje planowane, zo njebychu so w prašenju statistiki antiserbskich njeskutkow stajnje zaso dospołnje rozdźělne ličby jewili. Nimo toho so Kozel prašeše, kelko statnych rěčnikow so z antiserbskimi chłostanskimi njeskutkami zaběra abo je to hižo činiło a kak chcedźa dalšim njeskutkam zadźěwać.
Na terasy hosćenca hnězdo natwariła je sej kačka w Frankfurće nad Wódru. Mjeztym třeće lěto wona na wulkim kwětkowym horncu hnězdźi, hdźež so po wšěm zdaću wěsćiša čuje hač w bliskim parku. Kačka Agatha njeda so mylić, ani wot wopytowarjow restawranta ani wot rjedźerkow. Jeno přimnyć so njeda. Picu za čas lehnjenja tež wotpokazuje. Loni bě tam dźesać pilatkow wulahnyła.
Wjećba dyrbi być! Tole rjekny sej 24lětna w schwabskim Günzburgu, po tym zo bě ju přećel wopušćił. Z pomocu rezerwoweho klučika wza sej wona awto 30lětneho a je w bliskim jězoru podnuri. Jako muž swoje jězdźidło njenamaka, informowaše policiju a móžeše tež móžnu skućićelku pomjenować. Njetrjebachu tuž dołho pytać. Wohnjowa wobora wućahny awto z jězora.
Istanbul (dpa/K/SN). Na počinanje prezidenta Recepa Tayyipa Erdoğana je dobra štwórćina zapósłancow turkowskeho parlamenta wo imunitu přišła. Z wozjewjenjom w hamtskim łopjenu je dwělomny zakoń płaćiwosće nabył. Wot naprawy potrjecheni drje su zapósłancy wšěch štyrjoch stron, hłownje pak prokurdiskeje HDP, kotraž ma pječa zwiski k zakazanej stronje PKK.
NPD so přesadźiła
Weimar. Prawicarskoekstremna strona NPD je so ze swojej wustawowej skóržbu přećiwo durinskemu ministerskemu prezidentej Bodej Ramelowej (Lěwica) přesadźiła. Durinske wustawowe sudnistwo we Weimaru je dźensa rozsudźiło, zo njeje Ramelow ze swojimi wuprajenjemi wo NPD swojej winowatosći k neutralnosći wotpowědował a zo je prawo strony na samsne šansy w politiskim wubědźowanju ranił. Ramelow bě čłonow NPD „nacijow“ mjenował a ludźom wotradźał, tutu stronu wolić.
Železnicarjo protestowali
Podstupim (SN). Zamołwitaj knježerstwow za němsko-pólske zhromadne dźěło, braniborski ministerski prezident Dietmar Woidke (SPD) a statny sekretar pólskeho nutřkowneho ministerstwa Jakub Skiba, chcetaj mjezy přesahowacu kooperaciju dale wuwiwać. Tole je najwažniše poselstwo po prěnim wopyće Skiby pola Woidki, ze zhromadneje medijoweje zdźělenki wuchadźa. Koordinatoraj běštaj do toho lětuše posedźenje němsko-pólskeje knježerstwoweje komisije za regionalne a pomjezne zhromadne dźěło zahajiłoj, kotraž woswjeći lětsa 25. jubilej swojeho wobstaća.