Krótkopowěsće (21.10.24)

póndźela, 21. oktobera 2024 spisane wot:

Fyziska karta RCW wušła

Budyšin. Rěčny centrum WITAJ (RCW) je w kooperaciji z koordinatorkami serbskich zakładnych šulow Chrósćicy, Ralbicy, Worklecy a Pančicy-Kukow nowu serbsko-němsku fyzisku kartu wokrjesa Budyšina wudał – hłownje za předmjet wěcna wěda 3. a 4. lětnika. A3-kartu móže kóžda šula darmotnje skazać. Šulerjo móža sej ju do mapy zaspinkować, wučerjam steji tež download k dispoziciji.

Škit klimy w Zhorjelcu

Zhorjelc. Wot oktobra staj Florian Reß a Robert Knothe nowaj klimowaj manageraj za wokrjes. Zaměr je wuwiće integrowaneho klimoškitneho koncepta, kotryž słuži jako strategiski zakład za wšitke klimoškitne aktiwity we wokrjesu. Přez wobšěrne naprawy maja so negatiwne wuskutki na klimu pomjeńšić a dołhodobne zalutowanja kóštow docpěć.

Zmjerzki tež lěsam škodźeli

Krótkopowěsće (18.10.24)

pjatk, 18. oktobera 2024 spisane wot:

Juri Šěrak njeboh

Lejno. Jurij Šěrak je njeboh. Wusahowacy serbšćinar zemrě wčera w starobje 89 lět. Powołansce skutkowaše jako redaktor a stilizator Noweje doby a Serbskich Nowin, jako wuměnkar wukonješe mjez druhim lektorat za tydźenik Katolski Posoł a zestaji rjad rěčnych pokiwow. Serbski rozhłós dźakuje so jemu za „lektorizowanje njeličomnych pěsnjow“, kotrež je sćelak produkował.

Wusud wobkrućeny

Karlsruhe. Zwjazkowe sudnistwo je wusud Zhorjelskeho krajneho sudnistwa přećiwo zapalerjej barokneje cyrkwje we Wulkich Rědorjecach wopodstatniło: Dźewjeć lět jatby ćežkeho zapalerstwa dla. Po měnjenju zakitowarja wobskorženeho běše sej policija z njesprawnymi metodami wuznaće wunuzowała. Tohodla běše rewiziju přećiwo wusudej krajneho sudnistwa zapołožił.

Digitalna konferenca muzejow

Krótkopowěsće (17.10.24)

štwórtk, 17. oktobera 2024 spisane wot:

ZARI na Mallorce

Palma de Mallorca. Slědźerce projekta ZARI, syće za serbsku rěč a regionalnu identitu, dr. Cordula Ratajczakowa a prof. Nicole Dołowy-Rybińska, so runja Serbowce dr. Sarje Mičkec wot dźensnišeho na mjezynarodnym sympoziju na uniwersiće w Palma de Mallorca wobdźělitej. Tam dźe wo nastajenje k rěči, slědźerce so na zakładźe interviewow rěčnemu podrjadowanju Serbow wěnujetej.

„Wjesoła póndźela“ nominowana

Drježdźany. Akcija „Happy monday Bautzen – wjesoła póndźela Budyšin“ je mjez dohromady pjeć kandidatami za Sakske spěchowanske myto demokratije. Załožba Amadeu Antonio wuznamjenja z nim wot lěta 2007 „iniciatiwy, projekty abo komuny, kiž so za demokratisku kulturu a přećiwo čłowjeka a demokratiju zacpěwacemu postupowanju zasadźuja“. Dobyćerjej přepodadźa myto 6. nowembra w Drježdźanskim statnym dźiwadle.

Serbska twarska kultura w fokusu

Krótkopowěsće (16.10.24)

srjeda, 16. oktobera 2024 spisane wot:

Wutwar A 4 přeco hišće njejasny

Drježdźany/Berlin. Hišće jasne njeje, hač móhli „wuhlowe pjenjezy“ za wutwar A 4 wuchodnje Drježdźan wužić. Za to pobrachuje hišće přihłosowanje komunow. Zapósłanc zwjazkoweho sejma Torsten Herbst (FDP) wobkrući SN, zo zwjazk wutwar hač do wotjězda Hermsdorf financuje, za třeću jězdnju dale do wuchoda maja so Sakska a komuny tež wobdźěleć. Wo tym dale wuradźuja.

Železnica dale njepojězdźi

Viechtach. Wobhospodarjer železniskich čarow Trilex zdźěla, zo „jězdźa ćahi mjez Wodowymi Hendrichecami a Liberecom zaso po planje“. Mjez Žitawu a Habrachćicami pak wobchad na kolijach znajmjeńša hač do jutřišeho dale wupadnje. Narunanske busy jězdźa po njeprawidłownych časach. Přičina mylenja je „po wšěm zdaću wotpohladnje wobškodźena wuhibkarnja (Weichenstellwerk)“, kriminalna policija pad přepytuje.

Branšowy načolnik na předań

Krótkopowěsće (15.10.24)

wutora, 15. oktobera 2024 spisane wot:

Wupad přemało wučerjow dla

Drježdźany. Po informacijach Sakskeho statneho ministerstwa za kultus je w minjenym šulskim lěće w swobodnym staće oficialnje něhdźe 1,7 milionow šulskich hodźinow wupadnyło. W Budyskim wokrjesu njewotmě so na wyšich šulach samo pjećina wučby po planje. Přičina noweho negatiwneho rekorda je „nadal napjate połoženje nastupajo personal“.

Knižne myto Martinje Hefter

Frankobrod nad Mohanom. Lipšćanska spisowaćelka Martina Hefter je z lětušej lawreatku Němskeho knižneho myta. Bursowe towarstwo němskeho knihikupstwa wuznamjenja ju za „mudrje choreografowany“ roman „Hey guten Morgen, wie geht es dir?“, kiž „nawigěruje wušiknje mjez euforiju a melancholiju a wutwori tak cyle swojoraznu přićahliwosć“. Z 25 000 eurami dotěrowane myto přepodadźa jej jutře na zahajenju Frankfurtskich knižnych wikow.

Husitski choral zaspěwali

Krótkopowěsće (14.10.24)

póndźela, 14. oktobera 2024 spisane wot:

Ptačka lěta wuzwolili

Stuttgart. Šwišk (Hausrotschwanz) je „Ptak lěta 2025“. Kaž kampanju organizowacy Přirodoškitny zwjazk Němskeje NABU zdźěla, bu swójbje wroblow přisłušace zwěrjo we wobłuku digitalneho wothłosowanja z něhdźe třećinu wotumow wuzwolene. Wosebitosć družiny je, zo je so na nimale wšitke wobstejnosće wobswěta přiměriła a tuž jako wohrožena njepłaći.

Kandidat za krajne wubědźowanje

Lubin. Sydlišćo Witanojce-Bukowka (Wittmansdorf-Bückchen), dźěl gmejny Markojska Góla, zastupuje wokrjes Dubja-Błóta w přichodnym kole wubědźowanja „Naša wjes ma přichod“ na krajnej runinje. Jury chwali předewšěm „wulki čestnohamtski angažement“ wobydlerjow a „čiłe towarstwowe žiwjenje“. Najznaćiši přikład w tym zwisku je we wólnym času wutworjene wohnjowoborne zwučowanišćo, kotrež wužiwaja kameradojo cyłeho regiona.

Financy za „prěnju damu“?

Krótkopowěsće (11.10.24)

pjatk, 11. oktobera 2024 spisane wot:

AfD nałožk germanizuje

Drjowk. Rozhorjenosć w Delnich Serbach zbudźiło je twjerdźenje wotpósłanca AfD w měšćanskej radźe Drjowka, zo je Janske jěchanje w Kozlem originalny němski nałožk. Wo tym rozprawja Nowy Casnik w aktualnym wudaću. Při tym so AfDnik na knihi z 1930tych lět złožuje, hdyž su nacionalsocialisća serbske korjenje Łužicy z pseudowědomostnymi wopodstatnjenjemi zaprěwali.

Dobra šansa zawodam

Drježdźany. Drježdźanska rjemjeslniska komora namołwja pěstowarnje na wuchodźe Sakskeje so na cyłoněmskim wubědźowanju „Małej ručce, wulki přichod“ wobdźělić. K tomu wopytuja dźěći rjemjeslniski zawod a swoje nazhonjenja na wulkim plakaće zwobraznjeja. Za rjemjeslniske zawody je to dobra šansa, dźěćom praktiske dźěło spřistupnić.

Lěty klětu šmórnjene

Krótkopowěsće (10.10.24)

štwórtk, 10. oktobera 2024 spisane wot:

Postupuja přećiwo diskriminaciji

Choćebuz. Braniborska Techniska uniwersita Choćebuz-Zły Komorow chce zaměrnišo přećiwo prawicarskemu ekstremizmej a diskriminaciji postupować. Hladajo na spočatk noweho zymskeho semestra su tam zamołwići monitoringowe stejnišćo załožili. Tu dokumentuja pady diskriminacije. Tohorunja móža so potrjecheni tam online přizjewić a pomoc dóstać. Dźensa nowe stejnišćo zjawnosći prezentuja.

Sakska Lěwica: Lang kandiduje

Budyšin. Silvio Lang, wokrjesny předsyda Lěwicy a sobudźěłaćer zapósłanče zwjazkoweho sejma Caren Lay we Wojerecach, požada so wo zastojnstwo předsydy sakskeje Lěwicy. Nowowólby dweju předsydow so na stronskim zjězdźe srjedź nowembra přewjedu. Dotalnaj předsydaj Susanne­ Schaper a Stefan Hartmann po poražce strony we wólbach krajneho sejma hižo njekandidujetaj.

Praska powjaznica njejězdźi

Krótkopowěsće (09.10.24)

srjeda, 09. oktobera 2024 spisane wot:

Prěni pad we wokrjesu zwěsćili

Budyšin. Krajnoradny zarjad Budyskeho wokrjesa je nětko informował, zo su fachowcy na sewjeru wokrjesa pola wowcy chorosć módreho jazyka zwěsćili. To je prěni wobkrućeny pad we wokrjesu. Dalši podhlad pola howjada fachowcy tuchwilu přepytuja. Zarjad plahowarjow skotu namołwja, swoje wowcy, kozy a howjada dokładnje wobkedźbować a podhladne pady přizjewić.

Kóždy druhi wobsedźi awto

Drježdźany. Statistisce wobsedźi w Sakskej kóžda druha wosoba jedne awto. Najebać to je to mjenje hač přerězk po cyłej Němskej, zdźěli wčera zwjazkowy statistiski zarjad. Přiwšěm je w Sakskej rozdźělow. Mjeztym zo je w Lipsku na 1 000 wobydlerjow 377 registrowanych awtow, ličba w Budyskim wokrjesu 614 wučinja. To zaleži na tym, zo bydli wjele ludźi na wsach a wšědnje awto trjeba.

Wusud dale wotewrjeny

Krótkopowěsće (08.10.24)

wutora, 08. oktobera 2024 spisane wot:

Wot delnjoserbšćiny wobdaći

Dešno. Jědnaće ludźi wuknje w druhim kole intensiwneho rěčneho kursa „Zorja“ dźesać měsacow delnjoserbšćinu. Jim su štyrjo rěčni trenarjo Maksimilian Hasacki, Franciska Albertowa, Anka Zachariasojc a Gregor Wieczorek poboku. W Nowym Casniku tuchwilu wobdźělnicy wo prěnich nazhonjenjach rozprawjeja, zo su „přeco wot delnjoserbšćiny wobdaći“. Najmłódši je 18lětny Erik Bivour.

Terma dale zawrjena

Korzym. Terma w Korzymje wostanje dale zawrjena, dokelž ma so ponowić. Přizwolenje spěchowanskich srědkow, kotrež su za saněrowanje trěbne, njeje hišće dóšło. Hišće lětsa abo klětu, tak so zastupjerjo wokrjesa nadźijeja, ma wone předležeć. Planowane ponowjenje termy ma něhdźe 26 milionow eurow płaćić.

Lena Hauptmann na Korsice

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND