Transport žita zaso móžny

štwórtk, 03. nowembera 2022 spisane wot:

Moskwa (dpa/SN). Po wusadźenju zrěčenja wo transportowanju žita po Čornym morju z Ukrainy dowoli Ruska nětko zaso eksport. To zdźěli ruske zakitowanske ministerstwo wčera w Moskwje. Dźakowano posrědkowanju Turkowskeje je Ukraina přilubiła, zo mórski koridor za wojerske jednanja přećiwo Ruskej njewužiwa. Ukraina dyrbješe wěstotu zarjadowaneho humanitarneho koridora a přistawow garantować, kotrež so za wuwožowanje zežiwidłow wužiwaja. Z transportom po morju su nětko dale pokročowali, rjekny turkowski prezident Recep Tayyip Erdoğan. Předewšěm su žiwidła za chudše kraje postajene. Němska wonkowna ministerka Annalena Baerbock (Zeleni) mjenowaše znowazahajenje „wuraz toho, kak sylna je mjezynarodna zwjazanosć“. Ruska je znowa spytała, „hłód jako bróń zasadźić“.

Ruska bě po trutowych nadpadach na połkupje Krim zrěčenje wo transporće ukrainskeho žita z čornomórskich přistawow minjenu sobotu njejapcy wusadźiła. Přičina běchu po informacijach zakitowanskeho ministerstwa w Moskwje „teroristiske nadpady“ na čornomórsku flotu w Sewastopolu.

A što je z wolijom?

štwórtk, 03. nowembera 2022 spisane wot:
Derje zo su so Zwjazk a kraje wčera na podpěru za přetrjebarjow płuna dojednali a wolóženje připowědźili. Tola nimo płuna su tež hišće wužiwarjo hinašich tepjenskich systemow, kotřiž maja so z wysokimi płaćiznami surowiznow bědźić. Njewotwisnje wot tepjenskeho systema měł Zwjazk tuž kóšty w podobnym wobjimje wobmjezować kaž pola płuna. Hladajo na drjewjane pelety je płaćizna mjeztym hižo trójce tak wysoka kaž loni. Płaćizna za tepjenski wolij je aktualnje něhdźe dwójce tak wysoka kaž před lětom. Tež mějićeljo wolijowych a peletowych tepjenjow trjebaja financielnu podpěru! Tohorunja měł Zwjazk do regulacije płaćiznow ćěriwa a tepjenskeho wolija zapřimnyć. Situacija mjez płunom a wolijom je rozdźělna. Mjenje abo bóle zda so być, zo wolijowe koncerny z energijoweje krizy profituja. Tole wotbłyšćuja runje tak minjene dny wozjewjene bilancy koncernow. Jedyn přikład je BP, kotryž měješe dobytk we wobjimje miliardow eurow. Bianka Šeferowa

Zwjazk a kraje so dorozumili

štwórtk, 03. nowembera 2022 spisane wot:

Politikarjo chcedźa potrjechenych wulkomyslnje podpěrać

Berlin (dpa/SN). Zwjazk a kraje su swoju zwadu wo financowanju planowanych wotćeženskich naprawow w zwisku ­z energijowej krizu a wysokej inflaciju rozrisali. Na wuradźowanjach ministerskich prezidentow krajow ze zwjazkowym kanclerom Olafom Scholzom (SPD) wčera w kanclerskim zarjedźe su tež prašenja hladajo na financowanje w zwisku z bydlenskim pjenjezom a při zaměstnjenju ćěkancow wujasnili kaž tež so na přidatne financielne naprawy za ćežke pady, na přikład nastupajo strowotniski a kulturny wobłuk dojednali.

„Problemy našeho kraja zhromadnje rozrisamy“, Scholz po wuradźowanjach podšmórny. Dorozumjenje k financo­wanju naprawow bu swědomiće přihotowane, tak zo móžachu so wšitcy spěšnje dorozumić. Předsyda konferency ministerskich prezidentow, delnjosakski šef knježerstwa Stephan Weil (SPD) wuzbě­hny, zo su temy wo kotrychž běchu měsacy dołho diskutowali, skónčnje rozrisali.

Póšta z ćežemi

štwórtk, 03. nowembera 2022 spisane wot:
Bonn (dpa/SN). Němska póšta je nastupajo dodawanje listow ćeže přiznała. We wěstych kónčinach pobrachuje hač do 30 procentow personala, wujasni přisłušny čłon předsydstwa póšty Nikola Hagleitner wčera w Bonnje. Tole zaleži mjez druhim na wysokej ličbje chorych korony dla. Personalne problemy wjedu k tomu, zo njemóža 100 wot něhdźe 50 000 roznošowanskich wobwodow po cyłej Němskej po­słužować. Hagleitner wuzběhny, zo je syć po cyłym Zwjazku poprawom stabilna.

Wočakuja hišće hórše połoženje

štwórtk, 03. nowembera 2022 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Němske hospodarstwo wočakuje krutu zymu a ćežke lěto 2023. Jako přičiny mjenowaše Němska industrijna a wikowanska komora (DIHK) wčera krizu hladajo na energijowe płaći­zny, wysoku inflaciju a słabu swětowu konjunkturu. „Předewzaća so ­boja, zo jich najhórše hišće wočakuje“, wujasni hłowny jednaćel DIHK Martin Wans­leben w Berlinje. Němska industrijna a wikowanska komora je wčera wuslědki aktualneho konjunkturneho naprašowanja mjez wjace hač 24 000 ­zawodami wšěch branšow předpołožiła. Po tym wuchadźeja 52 procentow firmow z toho, zo budu so swójske dochody w přichodnych dwanaće měsacach pohubjeńšić.

To a tamne (03.11.22)

štwórtk, 03. nowembera 2022 spisane wot:

Pjeć lawow je so w zwěrjencu awstralskeje metropole Sydney krótkodobnje ze swojeho hajnišća zminyło. K „nuzowej situaciji“ je wčera rano dóšło, zdźěli zwěrjenc Taronga. Dorosćeny law a štyri młodźata su z terena ćeknyli. Krótko po tym su sobudźěłaćerjo zwěrjenca rubježne zwěrjata bjezposrědnje w bliskosći našli a móžachu je bjez wulkich ćežow zaso do za nje postajeneho hajnišća wjesć.

Nowa družina mórskeho raka nosy přichodnje mjeno politikarki Lěwicy Sahry Wagenknecht. Wědomostne pomjenowanje čerwjeneho raka jako cherax wagenknecht je zwěrjeću Christian Lukhaup z Waiblingena pola Stuttgarta spožčił, kiž bě zwěrjo při přebywanju w Indoneskej prěni raz našoł. Politikarka bě jeho inspirěrowała, wón swój rozsud wopodstatni.

Netanjahu před wuspěchom

srjeda, 02. nowembera 2022 spisane wot:

Tel Aviv (dpa/SN). Israelski prawicarskokonserwatiwny nawoda opozicije Benjamin Netanjahu je swój wuspěch při wólbach parlamenta jako „dobry spočatk“ hódnoćił. Doskónčny wukónc wólbow pokaza pak so hakle po wuličenju wšitkich hłosow, rjekny předsyda strony Likud wčera wječor na zetkanju z přiwisnikami. Dotal pak cyle za tym wupada. Přiwisnicy strony Likud běchu do wólbow wo pozdatnych pospytach sfalšowanja rěčeli.

Frederiksen wotstupi

Kopenhagen (dpa/SN). Danska ministerska prezidentka Mette Frederiksen je po wčerawšich wólbach parlamenta připowědźiła, zo chce hišće dźensa próstwu wo wotstup knježerstwa kralownje Margrethe II. zapodać. To zdźěli 44lětna dźensa rano před přiwisnikami strony w Kopenhagenje, hačrunjež bě jeje zwjazkarstwo při wólbach w poslednjej mjeńšinje tola hišće prawdźepodobnu wjetšinu dóstało.

Chce chorownje podpěrać

Wuradźuja wo wolóženjach

srjeda, 02. nowembera 2022 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Do rozmołwow wo financowanju wolóženjow w zwisku z inflaciju a energijowej krizu je Zwjazk napřećo krajam zrozumjenje signalizował. Kaž z předłohi wobzamknjenja za dźensnišu konferencu krajowych šefow ze zwjazkowym kanclerom Olafom Scholzom (SPD) wuchadźa, poskića zwjazkowe knježerstwo wjace pjenjez za zjawny bliskowobchad kaž tež za přiwzaće a integraciju ćěkancow. W srjedźišću rozmołwow pak steja plany Zwjazka, naposledk enormnje stupace płaćizny za płun a milinu wobmjezować. Wobě stronje stej sej přezjednej, zo měłoj so dźensa skónčnje dojednać. Na minjenym zetkanju spočatk oktobra běchu so Zwjazk a kraje bjez wuslědkow rozešli.

Hessenski ministerski prezident Boris Rhein (CDU) chce, zo zwjazkowe knježerstwo nětko winowatosć přewza. „Zwjazk dyrbi so dźensa pohibować, zo móhli dojednanje docpěć“, wón redakciskej syći Němskeje (RND) rozłoži.

Stawačkojo sprawa

srjeda, 02. nowembera 2022 spisane wot:
Stajnje samsnu stronu resp. samsnych kandidatow wolić a so potom hóršić, zo so ničo njezměni – tež to je demokratija. Što wothłosowacych pohnuwaše, knjezej Netanjahuwej po wšěm zdaću wospjet knježerstwo dowěrić, je wulki mysterij, znajmjeńša z wida wotwonka. Z wuspěšnej politiku nastupajo „konflikt w Bliskim ranju“ wšak so jeho mjeno při najlěpšej woli zwjazować njehodźi. A što Netanjahuwa pohnu, scyła dalši raz kandidować, je tohorunja mysterij. Snano słuša wón k politikarjam, kotřiž so přejara na móc křewja a tuž prosće popušćeć njemóža. Tónle „klub“ je dosć prominentnje wobsadźeny. Knjez Berlusconi smě mjeztym pjaty raz wusměrjenje Italskeje sobu postajić, knjez Trump njewuzamkuje přichodne prezidentstwo a knjez Johnson by rady znowa do Downigoweje čo. 10 zaćahnył. Zo předewšěm prawicarjo a populisća tajkule afinitu wuwiwaja pak je mjeńši mysterij hač wolerjo, kotřiž jim comeback dowoleja. Bosćan Nawka

To a tamne (02.11.22)

srjeda, 02. nowembera 2022 spisane wot:

Dokelž je so šoferka awta minjeny pjatk w Badensko-Württembergskej wulkeho pawka nabojała, je wona policiju zawołała. Wona trjeba nuznje pomoc a njemóže hižo dale jěć, 33lětna rozprawješe. Zastojnicy přepytowachu jeje awto, ale zwěrjo njenańdźechu. Wočiwidnje pak je to dosahało, žonu změrować, wšako móžeše po tym dale jěć.

Bywši britiski strowotniski minister Matt Hancock wobdźěli so na britiskim wudaću telewizijneho dźungloweho campa. Tohodla jeho nětko z frakcije konserwatiwneje strony wuzamknychu. Simon Hart z wjednistwa frakcije wčera wuswětli, zo je naležnosć chutna. Dokładne wopodstatnjenje wón njemjenowaše. Kritikarjo Hancockej wumjetuja, zo chce z wustupom swój image ponowić. Wón zasłuži přidatne pjenjezy, město toho zo by so wo swojich wolerjow starał.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND