Wuwiće turizma ma prioritu

srjeda, 06. oktobera 2021 spisane wot:

We łužiskej jězorinje nimaja přichodnje płuwace wulkopřestrjenjowe fotowoltaikowe připrawy być. K tomu wuzna so wčera zaměrowy zwjazk Łužiska jězorina Sakskeje na zwjazkowej zhromadźiznje w Tornowje. Tam su zasadne wobzamknjenje schwalili, sćěhujo po­dobne wozjewjenje wole braniborskeho zaměroweho zwjazka z meje.

Tornow (AK/SN). Na sakskej stronje zwjazkoweho teritorija ma přichodnje zasadny zakaz za płuwace fotowoltaikowe připrawy płaćić. Jednaćelnja měła tele wobzamknjenje wobkedźbować a so po nim měć. Komuny w tym wobłuku su namołwjene na zasadne wobzamknjenje w swojim twarskim wodźenskim planowanju sobu dźiwać. „Nastupajo wuwiće w jězorinje je hižo dosć zawjazkow“, rjekny Budyski krajny rada Michael Harig (CDU), předsyda zaměroweho zwjazka Łužiska jězorina Sakskeje. „Wabju za to, wuwiće w cyłku wobhladować. Smy winowaći pozdźiše wužiwanje krjudowaneje krajiny za turizm zmóžnić. Na to bychmy so koncentrować dyrbjeli.“

MGO strategiju předstajiła

wutora, 05. oktobera 2021 spisane wot:

Budyšin (SN/BŠe). Marketingowa towaršnosć Hornja Łužica-Delnja Šleska (MGO) je minjeny pjatk sakskej ministerce za kulturu a turizm Barbarje Klepsch (CDU) hač do lěta 2025 wusměrjenu strategiju předstajiła. Za Hornju Łužicu su to jasne a kwalitatiwne zaměry. Tak ma hač do lěta 2025 ličba přichadow wot 710 000 na 800 000 rozrosć a přebytk so wot 2,7 na tři połne dny podlěšić. Zo móhli zaměraj docpěć, su w turistiskej strategiji wotpowědne naprawy pomjenowane. „Wjeselu so, zo chce Hornja Łužica swoje poskitki polěpšić a wjace hosći zdobyć. Za prawe tohorunja mam, zo wusměrja so region na turistiske trendy kaž regionalne wudźěłki, aktiwne a campingowe poskitki“, rjekny ministerka.

Jednaćel MGO Olaf Franke zdźěli, zo bě jim wažne žiwu a sćěhujomnu strategiju wuwić. Zaměry su w lětnych planach z konkretnymi naprawami pomjenowane. Ćežišća su mjez druhim mobilita, regio­nalne tworjenje hódnotow, dalše profilowanje kulturneho pućowanskeho regiona a dalewuwiće kolesowarskich poskitkow. We wšěch wobłukach chcedźa digitalne móžnosće bóle zakótwić.

Terma w Korzymje zaso wopytowarjow wita

wutora, 05. oktobera 2021 spisane wot:

Korzym (UM/SN). Znata Korzymska terma je po połdralětnym zawrjenju wot minjeneho pjatka wopytowarjam zaso přistupna. Předsydźe zamołwiteho zaměroweho zwjazka Svenej Gabrielej je to přičina wjesela a dźakownosće. „Dźakuju so w prěnim rjedźe sobudźěłaćerjam, kotřiž su nam najebać zawrjenje a krótkodźěło swěrni wostali“, wón wu­zběhnje. Z něhdźe 30 přistajenymi bě kupjel do nuzoweje přestawki šła, z runje telko ludźimi su ju nětko zaso wotewrěli.

Dalša zmužita kročel

pjatk, 01. oktobera 2021 spisane wot:
Koćinski Krabatowy mlokowy (MKH) swět drje je z wobłukom direktneho zwičnjenja swójskich wudźěłkow w kónčinje jónkrótne ratarske předewzaće, kotrež na konwencionelne wašnje zwěrjata plahuje. Stajnje witaja skupiny ludźi, kotrymž ratarski kołoběh nazornje pokazuja a rozkładuja, wšako je dołhi čas trěbny, prjedy hač kruwa mloko dawa. Dale móža so wopytowarjo wo tym přeswědčić, zo so ćelatam, jałojcam a dejkam derje dźe. Transparenca to, kotraž je wšeje česće hódna. Přiwšěm chce zawod hišće wjace činić a twari tuchwilu modernu hródź, hdźež budźe awtomatizacija wulku rólu přewzać. Komfort a zwěrjeće dobro stej při tym wažnej zaměraj. Nowa technika zaruča intensiwnišu kontrolu kruwow a ratarjo zamóža spěšnišo reagować, jelizo daty zwučene hódnoty njepokazuja. Runje tak změja burja wjace chwile so ze zwěrjatami zaběrać. Přikład z Koćiny pokaza, zo so tež w ratarstwje wjele hiba. To je dalša zmužita kročel! Bianka Šeferowa

Hosćo „lubuška“ wuzwolili

srjeda, 22. septembera 2021 spisane wot:

Dobrošecy (SN/BŠe). Dowolnicy w Sakskej su njedawno swoje najwoblubowaniše přebywanišća wuzwolili. W kategoriji prózdninske bydlenje dóstanje tež hornjołužiski hosćićel titul „Lubušk hosći“. Woblubowane bydlenje je w Dobrošecach (Doberschütz) pola Malešec hnydom na kromje biosferoweho rezerwata Hornjołužiska hola a haty. Na wulkim třistronskim statoku su dwě separatnej bydleni a dowolowy domčk zarjadowane. Z hódnoćenjom 99 wot 100 móžnych dypkow zdoby sej Dobroščanski statok najlěpši wuslědk nominowanych, kaž Marketingowa towaršnosć Hornja Łužica-Delnja Šleska informuje. Tak njeje jenož najlěpše prózdninske bydlenje tudyšeje kónčiny, ale cyłeje Sakskeje.

Mějićelej statoka Heike Schulz a Jens Richter staj jara zbožownaj: „W juliju 2018 smój podpěru spěchowanskeho programa Leader přebywanišćo z cyłkownje šěsć łožemi wotewrěłoj. Wulke naprašowanje naju zmuži poskitk rozšěrić, a smój hač do lětušeje meje dalše přenocowanske móžnosće wutworiłoj. Titul je namaj wulki dźak hosći, ale tež pohon, dale z dobrym hosćićelom być.“

Trumpf zaměrnje inwestuje

wutora, 21. septembera 2021 spisane wot:

Roboter a kumštna inteligenca wažnej zakładaj za dalše wuwiće zawoda

Wjazońca (UM/SN). Předewzaće Trumpf tzwr we Wjazońcy ma swoje hłowne sy­dło w šwabskim Ditzingenje, přiwšěm nawodnistwo do stejnišća we Łužicy zaměrnje inwestuje. To potwjerdźichu na wčerawšej nowinarskej konferency, hdźež dźěše wo přichodne plany a hižo docpěte kompetency. „Wjazońca je naš kompetencny centrum, dźe-li wo awtomatizaciju“, rozłoži přitomnym jednaćel Wjazońčanskeho stejnišća Armin Brüchle. Awtomatizacija we łužiskim zawodźe dźě twori wažny zakład, zo ma skupina Trumpf stajnje dosć materiala.

„Wuslědki skerje přesłapjeja“

póndźela, 20. septembera 2021 spisane wot:

Zhorjelc (SN/BŠe). Po ćežkich a dlijacych so jednanjach su so minjeny tydźeń dźěłodawarjo a dźěłopřijimarjo předewzaća Siemens Energy dojednali. Za to běchu so zastupnicy wobeju stronow w Mnichowje zetkali. Za Zhorjelske stejnišćo koncerna pak maja nětko docpěte naprawy konsekwency. Cyłkownje 124 dźěłowych městnow dyrbja tam hladajo na dalše wusměrjenje Siemensa šmórnyć, stejnišći w Berlinje a Mühlheimje porno tomu profitujetej. Wěste produkciske čary budu prjedy abo pozdźišo samo do Madźarskeje přepołožene. Na zbožo pak je nawodnistwo koncerna dowidźało, zo ma wukubłanski centrum w Zhorjelcu wostać, kaž dźěłarnistwo IG metal rozprawja. Přiwšěm zawostajeja naprawy w měsće nad Nysu hórki přisłód.

Brěčkownja Neubert z Rózborka je tuchwilu z mobilnej staciju we Łužicy po puću. Mjez druhim přijimuja sobudźěłaćerjo płody w Delnjej Kinje. Sad ma čisty a zrały być. Kóždy pjatk tam ­jabłuka, krušwy a kwity na brěčku předźěłuja, kotruž móža sej ludźo hnydom sobu domoj wzać. Móža pak sej tež z połsta ­družin sadowych brěčkow a runje tak wina, kotrež Rózborske předewzaće mjeztym w třećej generaciji za předań přihotuje, ­za přihódnu płaćiznu kupić. Foto: SN/Hanka Šěnec

Korona měnja nakupowanje

srjeda, 15. septembera 2021 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). W zwisku z koronakrizu sej ludźo w Němskej dźeń a časćišo swoje žiwidła online kupuja. To wuchadźa z wčera předstajeneho reprezentatiwneho naprašowanja w nadawku digital­neho informaciskeho zjednoćenstwa ­Bitkom. Tak hižo 26 procentow wobydlerjow žiwidła hdys a hdys w interneće skaza. Do pandemije bě jich 16 procentow. Bitkom z tym liči, zo trend wostanje. „Změny koronakrizy dla wuskutkuja so tež na drobnowikowanje ze žiwidłami“, měni hłowny jednaćel Bitkom Bernhard Rohleder. Wosebje młódši ludźo rady ­online nakupuja, mjez 16- do 29lětnymi sej nimale 32 procentow prašanych w syći často jědźe abo napoje skaza. Mjez 30- do 49lětnymi je jich ze 36 procentami ­samo trochu wjace. Chětro woblubowane su online-dworowe wobchody a online-superwiki.

Figura z interneta je minjeny kónc tydźenja w Stróži (Wartha) lětuše Łužiske rybowe tydźenje wotewrěła. Tež hewak je to a tamne hinak hač lěta do toho wotběžało.

Stróža (UM/SN). Módro-běła smužkata matrozowa košla, žołty kabat, gumijowe škórnje, čerwjenu čapku na hłowje a šibały posměwk: To je Franzi. Holčka z rybarskeho dwora, kotraž hižo něšto měsacow w interneće na łužisku rybu skedźbnja. Tola kak so naraz realna stanje? „Cyle jednorje: Sym čłonka młodźinskeho dźiwa­dła NLSDź“, rozłoži Greta. Wšako je Gre­ta Brückner prawe mjeno figury Franzi. A wona tež njeje hakle dźewjeć, ale hižo 13 lět. Hewak pak ma rodźena Budyšanka ze swojim wirtuelnym při­kładom tójšto zhromadneho – hač k lubosći k přirodźe a domjacej rybinje.

nowostki LND