Posledni wjeršk EU ze Scholzom

štwórtk, 20. měrca 2025 spisane wot:

Brüssel (dpa/SN). Zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) je so dźensa posledni raz na wjerškowym zetkanju EU w Brüsselu wobdźělił. Na zetkanju statnych ­a knježerstwowych šefow 27 čłonskich statow wuradźowachu mjez druhim wo planach brónjenja a wo podpěrje na dobro Ukrainy. Dalše temy běchu planowane naprawy za zesylnjenje europskeho hospodarstwa a jeho kmanosće do wubědźowanja kaž tež nowa namóc na Bliskim wuchodźe. Daloko sahace wobzamknjenja přiwšěm njewočakuja.

Hižo do posedźenja bě Madźarska připowědźiła, zo wobzamknjenja na dobro Ukrainy njepodpěruje. Kaž hižo na wjeršku 6. měrca wočakuja tuž tekst, kotryž jenož 26 statnych a knježerstwowych ­šefow podpěruje. Madźarske knježerstwo wopodstatni swój rozsud z tym, zo podpěruje nowy kurs prezidenta USA Donalda Trumpa. Tón chce sej z ćišćom na Ukrainu přiměr wunuzować.

Rozžohnowanska swjatočnosć za Olafa Scholza njeje planowana – hinak hač 2021 za Angelu Merkel (CDU).

Zaso ruski płun kupować?

štwórtk, 20. měrca 2025 spisane wot:

Poradźowarjo noweho knježerstwa CDU/CSU a SPD namjetuja směrnicy

Berlin (dpa/SN). Rozmyslowanja politikarjow CDU nastupajo wožiwjenje importa ruskeho zemskeho płuna zbudźeja njeměr. „Hrozy wulka škoda za naš kraj ze stron čorno-čerwjeneho knježerstwa, jeli wuwojowanu njewotwisnosć Němskeje wot ruskich fosilnych energijow ­zaso na hrački stajamy“, rjekny zastu­powaca frakciska předsydka Zelenych powěsćerni dpa w Berlinje. Wotpowědne naprašowanje dpa wo tutej temje njejstej ani CDU a SPD wotmołwiłoj.

„Hdyž knježi zaso sprawny a wěsty měr w Ukrainje, dyrbimy tež zaso wo tym rěčeć směć, ruski płun kupować“, rjekny Jan Heinisch politiskemu časo­pisej Berlin Playbook. Wón je městopředsyda frakcije CDU w sewjerorynsko-westfalskim krajnym sejmje a wobdźěli so ­jako čłon dźěłoweje skupiny klima a energija na wudźěłanju energijowych politiskich směrnicow přichodneje koalicije CDU, CSU a SPD. „Ruska je jedyn z móžnych dodawarjow płuna na swěće“, wón měni. Hač płun přez płunowód abo z łódźemi do Němskeje přińdźe, njesu hišće wobzamknyli.

Feministka Baerbock

štwórtk, 20. měrca 2025 spisane wot:
Nětko wěmy, što je „feministiska wonkowna politika“ Annaleny Baerbock: Zo na­čolna politikarka Zelenych po wólbnej ­poražce kwalifikowanej žonje přichodne dźěło jako prezidentka zhromadźizny UNO preč bjerje. Něhdyši wonkopolitiski poradźowar kanclerki Merkel ma to za „lózyskosć, najlěpšu a mjezynarodnje najnazhonićišu diplomatku z wuběžacym modelom narunać“. To je wězo jara njediplomatiske wuprajenje. Prajmy tak: Za žony w Iranje, kotrež su wopory statneho terora, dokelž so islamskim předpisam zdrasćenja spjećuja, njeje Baerbock wjele činiła. To feministki raznje kritizuja. Zo njeje jej nowy syriski mócnar porno muskim hosćom ruku dał, je bjez protesta znjesła. A jeje zeleny kolega Habeck je „partnerstwo za energiju“ z arabskimi emiratami podpisał, hdźež smědźa mužojo štyri žony měć. „Naše hódnoty“ wočiwidnje jenož płaća, hdyž wo Rusku dźe. Za lěto trjeba Baerbock pak zaso dźěło – zawěsće žadyn problem. Marcel Brauman

To a tamne (20.03.25)

štwórtk, 20. měrca 2025 spisane wot:

Finska wostanje kraj z najzbožownišimi ludźimi swěta. Kraj na sewjeru Europy je sej wosmy raz za sobu wodźace městno na swět wopřijacej lisćinje zbožownych ludźi zawěsćił. Sćěhuja Danska, Islandska a Šwedska. Němska je wot 24. na 22. Městno postupiła. USA je wo jedne městno na 24. poziciju zestupiła, najšpatniše hódnoćenje w stawiznach kraja.

Nadměrne wužiwanje digitalnych medijow wuskutkuje so špatnje na derjeměće dorosćenych w Němskej. To je wuslědk reprezentatiwneho naprašowanja instituta Stragetija & slědźenje. 1 680 dorosćenych je so na naprašowanju wobdźěliło. Najbóle ćerpi skupina 18 do 27lětnych. 92 procentow ludźi tuteje starobneje skupiny wužiwa socialne medije. Jenož 32 proc. čuje so po tym hišće derje. Zwěsćichu zdobom, zo su młodostni w Němskej mjeztym dźesać hodźin wob dźeń w interneće po puću.

Na hłownej zhromadźiznje Domowiny spočatk apryla wola delegaća nowu zestawu gremija

Roman Dźisławk

staroba:

49 lět

powołanje: zawodny hospodar, nawoda logistiki pola Hornjołužiskich klinikow ptzwr

towarstwo:

Towarstwo Cyrila­ a Metoda z. t.

Kak dołho sće hižo čłon ZP?

Dotal hišće čłon njejsym.

Čehodla chceće so w Zwjazkowym předsydstwje Domowiny angažować?

Wažnej stej mi serbske šulstwo a serbske rěčne kubłanje. Nimo toho chcu nabožno-narodne herbstwo wobchować a so za dalewuwiće pastoralneho ruma zasadźować. Mam hižo někotre nazhonjenja z dalšeho čestnohamtskeho angažementa: Sym čłon staršiskeje iniciatiwy Radwor z.t., čłon župneho předsydstwa župy Budyšin, čłon předsydstwa TCM, čłon CDU a čłon sportoweje jednotki Radwor.

Što su po Wašim měnjenju najwažniše temy serbskeho ludu?

Wobchowanje serbskeje rěče a kultury a serbske rěčne wukubłanje na šulach.

Wo čo chceće so prócować, jeli Was wola?

Chcu so za to zasadźować, zo wostanje Domowina jenička rěčnica Serbow.

Wizija – hač do 2100 chcemy 100.000 rěčnikow zdobyć. Što je Waša wizija za 2100?

Dalše miliardy za Ukrainu

srjeda, 19. měrca 2025 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Zwyšenje pjenježneje pomocy na dobro Ukrainy wo tři miliardy eurow po přizwolenju unije CDU/CSU a SPD k nowemu hoberskemu pjenježnemu paketej nětko spěšnje zwoprawdźa. Zwjazkowe financne ministerstwo je wotpowědny naćisk etatowemu wuběrkej pósłało. Tón nětko wo rozdźělenju srědkow rozsudźi. Wo pomocny paket za Ukrainu běchu so do wólbow zwjazkoweho sejma dołho wadźili.

Guterres Gazy dla rozhorjeny

New York (dpa/SN). Generalny sekretar UNO António Guterres je Israel doraznje namołwjał, zo přiměr w Gazaskim pasmje dodźerži. „Namołwjam nuznje, zo přiměr respektuja, zastaranje ciwilneje ludnosće dale zaruča a wšitkich zastajencow hnydom a bjez wuměnjenjow pušća, Guterres piše. „Sym rozhorjeny israelskich nalětow w Gazy dla“, wón doda. Při nadpadach w nocy na wutoru přisadźi po informacijach Palestiny 400 ludźi swoje žiwjenje.

Trump wumjetuje sudnikam

Derje přizemiła je kapsla swětnišćoweje łódźe SpaceX Dragon wčera wječor w morju njedaloko přibrjoha Tallahessee w Floridźe w USA. W kapsli běchu astronawća USA Nick Hague, Suni Williams a Butch Wilmore kaž tež ruski kosmonawt Aleksander ­Gorbunow. Wšitcy štyrjo běchu dlěši čas w swětnišćowej staciji ISS dźěłali. Foto: dpa/ABACA

Kandidata opozicije zajeli

srjeda, 19. měrca 2025 spisane wot:
Istanbul (dpa/SN). Něšto dnjow do jeho wuzwolenja za prezidentskeho kandidata najwjetšeje opoziciskeje strony Turkowskeje su wyšeho měšćanostu Istanbula Ekrema Imamogla, zajeli. Wón je jedyn z najwažnišich přećiwnikow statneho šefa Recepa Tayyipa Erdogana. Strona CHP, kotraž chcyše Imamogla njedźelu oficialnje za kandidata wólbow 2028 nominować, je zajeće swojeho kandidata wobkrućiła a mjenuje to statnje orga­nizowany puč. Měšćanosće wumjetuja nawodnistwo kriminelneje organizacije a korupciju. Tak steji we wukazu zajeća statneho rěčnistwa. Nimo njeho přepytuja 99 dalšich wobskorženych. CHP chce najebać to Imamogla njedźelu za swojeho kandidata postajić.

EU předstaji plan zakitowanja

srjeda, 19. měrca 2025 spisane wot:
Brüssel (dpa/SN). Hladajo na přiběracy strach wójny je komisija EU dźensa nowy strategijowy dokument přichoda europskeho zakitowanja předstajiła. W nim pod nawodom prezidentki komisije EU Ursule von der Leyen čłonskim krajam EU rozłoža, kak měli na aktualne wohroženje ze stron Ruskeje „a dalšich agresiwnych akterow“ reagować. Komisija EU naliči w naćisku sydom wobłukow, w kotrychž měli so wobstejace wojerske njedostatki wurunać. K tomu słuža powětrowy škit, wotwobaranje raketow, systemy trutow a elektroniske formy wojowanja. „Chce-li Europa wójnje zadźěwać, dyrbi wona k wójnje zwólniwa być“, w teksće rěka. „Ruska so na konfrontaciju z europskimi demokratijemi hotuje.“

Kijew/Washington (dpa/SN). Jednanja wo skónčenju wójny w Ukrainje pokročuja po informacijach społnomócnjeneho USA Steva Witkoffa njedźelu w sawdi-arabskim přistawnym měsće Dshidda. W tym zwisku dyrbja hišće tójšto na­drobnosćow zrjadować, Witkoff sćelakej Fox News rjekny.

Prezident USA Donald Trump a ruski prezident Wladimir Putin běštaj so ­wčera telefonisce na to dojednałoj, zo Ruska w přichodnych 30 dnjach žane ukrainske energijowe zawody njenadpaduje. Ukrainski prezident Wolodymyr ­Zelenskyj dojednanje zasadnje witaše, prošeše pak zdobom wo dalše infor­macije.

Běły dom we Washingtonje po telefonaće Trumpa a Putina zdźěli, zo chcedźa puć k měrej zahajić. Trump rěčeše wo dobrej a konstruktiwnej rozmołwje.

Zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) žadaše sej w swojim stejišću dospołny přiměr a trajacy měr po wšej Ukrainje. Tole rjekny wón po zetkanju z francoskim prezidentom Emmanuelom Macronom.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND