Połni zaćišćow so z Waliziskeje nawróćili

štwórtk, 15. decembera 2016 spisane wot:
Cardiff (SN/MiR). Kubłansku jězbu do Waliziskeje je dźesać Serbow k tomu wužiło, so wo spěchowanju walizišćiny informować. Organizowała je zajězd městopředsydka Domowiny Judith Wałdźic. „Najzajimawše běše wustupowanje Walizičanow a kak woni projekty a iniciatiwy přesadźa a z kotrym pozitiwnym nastajenjom. Zahoriło je mje jich nastajenje, přiwšěm woměrje postupować a njedźěłać po principje, zo dyrbi wšitko być w krótkim času zwoprawdźene“, wona rozłoži. Wědomostna sobudźěłaćerka Rěčneho centruma WITAJ dr. Madlena Norbergowa zwěsći: „We Waliziskej měrja so wšitcy zhromadnje na jedyn zaměr. A tón je nałožowanje walizišćiny. K tomu tworja so wšelake rěčne rumy, tuchwilu wosebje za młodostnych. Wažne je jim wšudźe a z kóždym, kiž walizisce móže, tak rěčeć.“ Direktor Załožby za serbski lud Jan Budar praji: „Wšitke naprawy, kotrež so tam k spěchowanju walizišćiny přewjeduja, so jara profesionelnje, wosebje z pomocu wědomostnikow přewodźuja. Wone so stajnje a zaso ewaluěruja. Wosebje překwapiło mje je, zo maja bohate marketingowe naprawy.

Publikumej posměwk do mjezwoča skuzłali

srjeda, 14. decembera 2016 spisane wot:

Wotrow (jb/SN). Kóžde druhe lěto nazwučuja wuknjacy Šule Ćišinskeho Pančicy-Kukow adwentny koncert, zo bychu jón krótko do hód staršim, wowkam a dźě­dam, bratram a sotram kaž tež dalšim přiwuznym předstajili. Runja zašłym razam přewjedźechu tónle koncert minjenu njedźelu we Wotrowskej cyrkwi. Mnozy šulerjo a swójbni su přichwatali, a tak bě Boži dom kopaty połny.­

Kubłanski wjeršk

srjeda, 14. decembera 2016 spisane wot:

Njebjelčicy (SN/JaW). Iniciatiwa Serbski sejm chce kubłansku a kulturnu awtonomiju Serbow. To wuchadźa z medijoweje zdźělenki, w kotrejž připowědźeja iniciatiwnicy prěni serbski kubłanski wjeršk. A tón ma so 14. januara 2017 w Budyskim Kamjentnym­ domje wotměć.

Za přičinu, awtonomiju docpěć, ma iniciatiwa „dramatiski spad wšědneho nałožowanja serbskeje rěče“ a jeje nimoměry wulku „wažnosć jako identitu tworjacy stołp našeho ludu. Njesměmy so dlěje komdźić, wosud serbskeho zhromadźenstwa runje w tymle wobłuku sami postajeć.“.

Wjeršk ma być składnosć, njedostatki mjenować, mysle polěpšenja předstajić a puće rozrisanja formulować. Zajimcy móža tuž hižo swoje pozicije organizatoram pod připósłać. Jako nastork do diskusije předleži poziciska papjera předsydy Drježdźanskeho towar­stwa Stup dale dr. Handrija Kluge. Do diskusije na wjeršku zapřijeć chcedźa sejmikarjo wšelakorosć nahladow wšěch potrjechenych, nimo dźěći mjez druhim tež staršich, wučerjow, šulskeho towarstwa a Domowiny.

Nadrobniše informacije:

Medijowa zdźělenka Serbski sejm.pdf

Positions-Papier_Pädagogen_Deutsch.pdf

Papjera_Pedagogojo_Dolnoserbsce.pdf

Papjera_Pedagogojo_Hornjoserbsce.pdf

Projekty so derje wuwiwaja

štwórtk, 08. decembera 2016 spisane wot:

Bórze budźe móžno internetnje serbšćinu wuknyć a so w njej wukmanić

Załožba za serbski lud spěchuje hač do kónca lěta 2018 wosom projektow digitalizacije. Za to maja hišće nimale dwaj milionaj eurow, informujetej naměstnica direktora Załožby za serbski lud Michaela Mošowa a zamołwita sobudźěłaćerka za nałožowanje serbskeje rěče w nowych medijach Maria Untchowa. Sumu dźěla sej Zwjazk z 255 000 a Swobodny stat Sakska z 250 000 eurami wob lěto kaž tež Kraj Braniborska z 89 000 eurami na lěto 2017 a 72 000 eurami na 2018.

„Serbski Budyšin“

Z cyłkownje sydom lětsa zapodatych projektow, serbšćinu digitalizować, załožba jenički spěchuje. Je to online-projekt „Serbski Budyšin“, přewodnik po sprjewinym měsće k serbskim stawiznam. Zapodał bě jón Bosćij Benada. Kóšty: 58 000 eurow hač do lěta 2018. (Spěchowanje jednotliwych projektow namakaće w pódlanskej tabulce.) Na naprašowanje k aktualnemu stawej so Budyšan njewupraji. „Projekt je w procesu“, bě jenički komentar.

Kontrola a korpus

Tele projekty k digitalizaciji załožba spěchuje:

štwórtk, 08. decembera 2016 spisane wot:
Mjeno projektaspěchowanje 2016spěchowanje 2017spěchowanje 2018
Prawopisna kontrola za hornjoserbšćinu40.700 €60.500 € 11.000 €
Prawopisna kontrola za delnjoserbšćinu44.000 € 69.760 €
Wutwar referencneho korpusa načasneje hornjoserbšćiny33.000 € 33.000 €
Wutwar referencneho korpusa načasneje delnjoserbšćiny33.000 €33.000 €
Słownikowa app „Prawje pisać“6.000 €
Serbšćinu online wuknyć hornjoserbsce185.158 €225.727 € 250.085 €
Serbšćinu online wuknyć delnjoserbsce66.925 € 66.925 €
Digitalny wučbny material „Digital – krok po kroku“250.445 €137.048 € 137.983 €
Koncept za serbsku digitalnu biblioteku8.000 € 11.000 €
Awdijopřewodnik za dźěći; Budyski Serbski muzej21.860 €20.000 €
„Serbski Budyšin“;
přewodnik po měsće k serbskim stawiznam
Array
12.710 €
21.664 € 23.000 €

Nowy domčk dźakowano staršim

srjeda, 07. decembera 2016 spisane wot:

Hakle lětsa spočatk februara su dźěćom Šule Ćišinskeho w Pančicach-Kukowje pitnu studničku přepodali. Wot wčerawšeho maja tam dalšu nowosć, za kotruž su so znowa starši angažowali.

Pančicy-Kukow (SN/MWj). Na swój nowy zahrodowy domčk na dworje „Šule Ćišinskeho“ w Pančicach-Kukowje su so holcy a hólcy najskerje hižo zwučili. Hižo w nazymskich prózdninach běchu jón starši tam natwarili. Wčera připołdnju pak bě nětko wulki wokomik, zo móžeše jón šulska nawodnica Jadwiga Čižankowa k wužiwanju přepodać a so při tej składnosći pomocliwym staršim za jich prócu dźakować.

Hibać so dyrbiš!

srjeda, 07. decembera 2016 spisane wot:
Šula Ćišinskeho w Pančicach-Kukowje je dobry přikład za to, zo móžeš něštožkuli na dobro kubłanišća wuskutkować, hdyž so starši za to angažuja. Hakle lětsa w februaru su tam w hornim foyeru pitnu studničku přepodali, kotraž je hłownje na iniciatiwu bywšeho rěčnika staršiskeje rady nastała. Wčera přepodaty zahro­dowy domčk, w kotrymž składuja hrajki za dworowu přestawku, je tohorunja dźakowano njesebičnej prócy staršich nastał.­ Kubłanišćo, jeho wučerki a wučerjo a nic naposledk holcy a hólcy móža dźakowni być – a su to tež – , zo sej starši hłowu łamaja, so gratu přimaja a so hibaja. To swědči wo dobrym poměrje, kotrež kubłanišćo k staršim ma. Runje tak tajkile wulki angažement wotbłyšćuje, zo su do staršiskeje rady wočiwidnje prawi zastupjerjo wuzwoleni, kotřiž tele skutkowanje jenož jako njepřijomnu winowatosć njewobhladuja. Marian Wjeńka

Kóžde měješe pakćik w ruce, jako chwatachu dźěći Radworskeje Serbskeje zakładneje šule „Dr. Marja Grólmusec“ na dźensnišim dnju swj. Mikławša do tamnišeje cyr­kwje, zo bychu ekumenisku słownu Božu słužbu swjećili a přećiwo nuzy na swěće za dźěći dariki zběrali. Z nimi chcedźa šulerjow w Tansaniji kaž tež tudyše dźěći ćěkancow­ podpěrać. Rjadownja 3a pak měješe wosebitu prěkwapjenku a předstaji sobušulerjam hru „Swj. Mikławš a Jonas z hołbikom“. Foto: Carmen Schumann

Rěče mjeńšin w Němskej sej zbližili

wutora, 06. decembera 2016 spisane wot:
Tójšto zajima zbudźił je projektny seminar k regionalnym a mjeńšinowym rěčam minjeny pjatk w Lipsku. Na přeprošenje Instituta za sorabistiku Lipšćanskeje uniwersity a Europskeho běrowa za mjeńšinowe rěče EBLUL zhoni něhdźe 70 studentow a šulerjow wo frizišćinje, danšćinje a delnjoněmčinje kaž tež wo połoženju a problemach narodnych mjeńšin w Němskej. Delnjoserbšćinu předstaji jim dr. Hauke Bartels, hornjoserbšćinu dr. Jana Šołćina. Foto: Judith Wałdźic

Na swój lětuši dohodowny koncert su minjenu sobotu dźěći Ralbičanskeje zakładneje šule přeprosyli, a tójšto ludźi je přišło. Městna k sedźenju w tamnišej sportowni lědma dosahachu. Hosćo widźachu, kak derje zamóža wone hižo spěwać, rejwać, basnje recitować, na instrumentach hrać a dźiwadźelić. Za swoje poskitki žnějachu šulerjo wulke připóznaće. Foto: Feliks Haza

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND