Krótkopowěsće (19.02.25)

srjeda, 19. februara 2025 spisane wot:

Aktualna Silly-tura so přetorhnje

Drježdźany. Rockowa band Silly dyrbi swoju „elektroakustisku turu“ chorosće dla přetorhnyć. Šěsć planowanych koncertow, mjez nimi w Drježdźanach, Podstupimje, Budyšinje, Šwikawje a Hof, přepołoža na hinaše terminy. Wšitke tikety wostanu płaćiwe a narunanske terminy so bórze wozjewja, čłonojo hudźbneje skupiny připowědźa.

Poskitk słuchoknihi

Lipsk/Budyšin. Serija „Dolina při rěce“ njeje wjace jenož w ćišćanej formje přistupna. Zajimcy móža sej ju nětko tež jako słuchoknihu naposkać. Prěnjej knize stej na internetnej stronje veles-verlag.de w mp3-formaće zapřijatej. Gabriela Šmajdźina čita tekst na žiwe wašnje. Słuchokniha hodźi so za starobu wot štyrjoch lět. Syman Handrik je za tutón projekt rjanu, cunju hudźbu skomponował.

Walentinski eksperiment

Lokomotiwnika raz při dźěle dožiwić

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:
Prózdninski pokiw za dnjowy wulět staršich z dźěćimi je Žitawska wuskokolijata ­železnica. Na jězbje po wobkuzłacej krajinje Žitawskich horinow dožiwiš jónkrótne napohlady a wuhlady. Wjacekróć wob dźeń je ćah mjez Žitawu a městačkomaj ­Oybinom kaž tež Jonsdorfom po puću. Za dźěći hač do staroby 14 lět je jězba darmotna. Jeli chcedźa, móža samo lokomotiwnika we wodźerskej klětce parneje lokomotiwy přewodźeć. Foto: Zittauer Schmalspurbahn, mushroom productions

Wojerecy (KD/SN). Hižo wot minjeneho lěta so město Wojerecy, tamniša Łužiska hala kaž tež towarstwa a zwjazki z města a wokoliny na 26. sakski žnjowy dźakny swjedźeń přihotuja.

Wulki podawk wotměje so hromadźe z měšćanskim swjedźenjom wot 12. do 14. septembra 2025.

Komunikacija měła so polěpšić

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:

Iniciatiwna skupina ma postupowanje na dobro hrodu koordinować

Njeswačidło (JK/SN). Zo je Njeswačanska gmejna runja druhim w prekernej finančnej situaciji, njeje ničo noweho. Zo pak wobydlerjo rozmysluja, hdyž stejitej jich hród a park na hračkach, pokazuje na to, zo njeje tole jenož naležnosć zarjadnistwa. Gmejna so na jednej stronje wjeseli a je dźakowna, zo ma na swojim teritoriju wuznamnej objektaj, kaž stej to Njeswačanski hród a park. Na tamnej stronje pak ma komuna z tym tež njemało přidatnych wudawkow, wšako jedna so při inwesticijach do parka a hrodu wo dobrowólne nadawki. Pjenjezy za to hižo wjele lět njedosahaja a zarjadowanja w parku abo hrodźe kaž šlagrowa nóc, swjedźeń swětła abo wuměłske rjemjeslniske wiki telko do kasy njepřinjesu, zo bychu dochody wudawki kryli. Wobydlerjo přejachu sej tuž rozmołwu z gmejnskej radu a towarstwami gmejny. Před februarskim posedźenjom gmejnskeje rady je tójšto zajimcow a zastupjerjow towarstwow do sydarnje w radnicy přišło, zo bychu zhromadnje wo tym wuradźowali, kak dale.

Policija (18.02.25)

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:

Namakane pjenjezy wudałoj

Zhorjelc. Tobołu z wjacorymi tysac eurami je 55lětna žona njedźelu popołdnju w Zhorjelskim nakupowanišću zhubiła. Tole pytny porik, kotryž sej móšeń z pjenjezami přiswoji a so zminy. Dokelž bě 55lětna mjeztym policiju informowała, zastojnicy pad přepytowachu a hromadźe ze zwjazkowej policiju za pjenjezami pytachu. Bórze na to woni podhladny porik wuslědźichu. 36lětna žona a 43lětny muž běštaj mjeztym hižo tójšto pjenjez wudałoj. Wulki dźěl drje móžachu policisća zawěsćić, 1 500 eurow pak na kóncu přiwšěm pobrachowaše. Za to změjetaj so wobaj nětko zamołwić.

Lisćiki za póstnicy

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:
Njebjelčicy. Pod hesłom „Bjez pjenjez a z wjeselom do cyłeho swěta dźemy won“ přeprošujetaj princ Clemens II a jeho něžna princesna Andrea III kaž tež Serbskopazličanske karnewalowe towarstwo nory na lětuše póstniske zarjadowanja. Prěni kapičkowy wječor wotměje so sobotu, 22. februara, w 19.30 hodź. Nazajtra w 15 hodź. přizamknu so póstnicy za seniorow. Za tele zarjadowanje předawaja lisćiki za městna za blidami. Štóž chce sej městno zawěsćić, njech sej kartku w předpolu wobstara. 28. februara w 20 hodź. přeprošuja na žonjace póstnicy. 1. měrca budu w 14 hodź. póstnicy za dźěći a w 19.30 hodź. druhi kapičkowy wječor. Wšitke zarjadowanja wotměja so w Njebjelčanskej Bjesadźe. Zastupne­ lisćiki dóstanu zajimcy pola Hübenthalec pod telefonowym čisłom 03578/ 303 505.

Rěčna animacija jako dalekubłanje

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:

W Budyskim Serbskim šulskim a zetkawanskim centrumje (SSBZ) su serbsko-němsku rěčnu animaciju přewjedli. Šulskemu zarjadowanju je so tež hort přidružił.

Budyšin (GI/SN). Pedagogiske dalekubłanje na temu serbsko-němska rěčna animacija bě za wšě šulske družiny wotewrjene. Zaměr zarjadowanja běše, zo zeznaja pedagogojo nowe metody sposrědkowanja serbskeje rěče a kak móža je dale wuwiwać, zo by so zhromadnosć mjez serbskimi a serbsce wuknjacymi šulerjemi skrućiła. Po puću rěčneje animacije hodźa so rěčne barjery z pomocu hrow we wólnej atmosferje přewinyć. Wona pomha, zadźěwki rěčenja wottwarjeć a zmóžnja komunikaciju tež ze snadnymi rěčnymi znajomosćemi. Hry a aktiwity rozšěrjeja słowoskład, při čimž so wšitke zmysły – słyšenje, widźenje, tasanje, čuchanje a słodźenje – zapřijeja. Wothłós wobdźělnikow na dalekubłanje běše přewšo pozitiwny. Wšako běše to wulkotna składnosć, nowe metody zeznać a direktnje wuspytać. Referentce Petra Sochova a Petra Zahradníčkova stej pedagogow ze swojej fachowej wědu a zahoritosću inspirěrowałoj.

Symjo požčić – mnohotnosć žnjeć

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:
Měšćanska biblioteka Budyšin je wčera wupožčowansku sezonu za symjo pod hesłom „Symjo požčić – mnohotnosć žnjeć“ zahajiła. Zajimcy móža sej tu symjo mnohich wužitnych rostlin, kaž tomatow, bunow a solotwje darmotnje wupožčić a w swójskej zahrodźe wusyc. Hladajo na plahowanje poskića sobudźěłaćerka Karin Hahn w bibliotece tójšto wužitneje literatury. W nazymje po žnjach su potom přeprošeni symješka z nowych rostlin bibliotece wróćić. Projekt přewjedźe so w kooperaciji z Towarstwom za zachowanje mnohotnosće wužitnych rostlin (VEN), kotrež so za rozmnoženje tradicionalnych rostlinskich družin angažuje. Foto: SN/ Bojan Benić

Krótkopowěsće (18.02.25)

wutora, 18. februara 2025 spisane wot:

Dojednanje wo hrodźišću

Wětošow. Konflikt mjez městom a wobhospodarjom słowjanskeho hrodźišća w Radušu Davidom Chmélikom (SN rozprawjachu) je zakónčeny, kaž nam měšćanosta Bengt Kanzler wobkrući: Měšćanska rada je wčera wječor wužiwanske zrěčenje podlěšiła. Tež dołhodobne zrěčenje po herbskotwarskim prawje je přihotowane. Zo by dale inwestować móhł, zniži město Chmélikej dań.

Sudniske jednanje skomdźił

Budyšin. Budyske hamtske sudnistwo je wčera přećiwo kandidatej towarstwa Łužiskeje Aliancy za wólby 2. Serbskeho sejma Marcej Sturmej zajeće a přepytowansku jatbu wukazało. Sturm njeběše na sudniskim jednanju wotpohladneho jězdźenja bjez jězbneje dowolnosće dla přitomny a so tež zamołwił njeje. Do toho běchu zastojnicy policije na wukaz sudnika podarmo spytali, wobskorženeho doma nadeńć.

Kedźbu na lodźe!

W Nowej Wjesce camprowali

póndźela, 17. februara 2025 spisane wot:
Póstniske nory běchu minjenu sobotu w Nowej Wjesce po puću. Dypkownje w 11.11 hodź. podachu so woni na puć. Ze swojimi wjesołymi spěwami camprowachu předrasćeni wjesnjenjo najprjedy w Hatach, potom ćehnjechu po Nowej Wjesce. Wobydlerjo na pisanu bobriju hižo čakachu. Zwjetša su tež słódnu kapku abo małe posylnjenje spřihotowali. Hač do wječora běše skupina po puću. We wjesnym klubje dachu dźeń ze słódnej pizzu wuklinčeć. Foto: Emma Młynkec

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND