Pančicy-Kukow (mbr/SN). Hižo 23. raz wo­tewrěchu­ minjenu njedźelu sezonu w Pančičanskej klóšterskej zahrodźe, kotraž je w nošerstwje Křesćansko-socialneho kubłanskeho skutka (CSB). Na rjanym słónčnym dnju witaštaj jednaćel Peter Neunert a zapósłanc Europskeho parla­menta Hermann Winkler (CDU) ně­hdźe 800 wopytowarjow. Dokelž je zahroda trochu­ škitana, jich tež sylny wětřik njemyleše.

Z dobrej tradiciju je, zo sadźa tón dźeń štom lěta. Lětsa je to pózdnja lipa. Tutón nadawk přewzaštaj abatisa klóštra Marijineje hwězdy Philippa Kraft a Hermann Winkler. Do toho poda Holm Karraß ze statneho­ zawoda sakski lěs zajimawe informacije k štomej a doda, zo je lipowe łopješko zdobom tež znamjo Serbow. Sadźenj­e štoma wobrubi hudźbna sku­pina KremserMugge z Połčnicy.

Zajimawa diskusija z politikarku

wutora, 10. meje 2016 spisane wot:
Šulska hodźina trochu hinašeho razu je so njedawno na Kulowskej wyšej šuli „Korla Awgust Kocor“ wotměła. Bywša krajna radźićelka a nětčiša sakska statna sekretarka za socialne Andrea Fischer a sobudźěłaćerka sakskeho kontaktneho běrowa w Brüsselu Susanne Unger běštej na rozmołwu ze šulerjemi 9. lětnika přijěłoj. Wučer towaršnowědy Marcel Rjelka bě swojich šulerjow na rozmołwu­ přihotował. Tak zajimowachu so woni za wuznam Europskeje unije, kotre lěpšiny wona za nas ma a kotre nadawki za nas­ z čłonstwom wurostuja. Hosćej rozkładźeštaj, kak so wěste politiske rozsudy tworja a wotmołwištaj tohorunja na prašenje, kak dale z ćěkancami. Tale tema budźe naš kraj dale wobwliwować a Europsku uniju poćežować. Dokelž bě zajim šulerjow jara wulki, bě Andrea Fischer­ zwólniwa, zaso raz Kulowsku šulu­ wopytać. Achim Nowak

Policija (10.05.16)

wutora, 10. meje 2016 spisane wot:

Wobydlerjow wurubili

Jenkecy. Pjećcyfrowu sumu pjenjez su njeznaći wčera w Jenkecach rubili. Ně­hdźe w 4 hodź. zadobychu so třo mužojo do bydlenskeho domu, wubudźichu 62lětneho muža a 55lětnu žonu a zamknychu jeju do jedneje stwy. Na to dom přepytachu a so z pjenjezami zhubichu.

Z twarskimi dźěłami njespokojom

wutora, 10. meje 2016 spisane wot:

Wulke twarske mašiny drje su so z wonkowneho napohlada Wotrowa zhubili. Mysla-li pak wobydlerjo na čas, jako­ běchu tam wjesnu kanalizaciju twarili, so někotrym hišće dźensa kornar­ puknje.­

Wotrow (AK/SN). Swoju njespokojnosć je wjesnjanosta Pančic-Kukowa Markus Kreuz (CDU) na njedawnym posedźenju zaměroweho zwjazka za wopłóčki Při Klóšterskej wodźe zwuraznił. „Dźěła za wjesnu kanalizaciju we Wotrowje běchu přewšo špatnje planowane a zwoprawdźene. Twarska firma dyrbješe hišće raz přijěć, dokelž bě zabyła šachtaj při­zamknyć“, Kreuz porokowaše. Nimo toho ­prašeše so wón za probu, hač su składźene roły krute dosć, zo z nich ničo njekapa.­

Mjeztym zo smy na wulke a ćežke traktory na hoberskich zahonach zwučeni, je tajkile wobraz skerje wuwzaće. Ze starej, ale jara produktiwnej techniku je Chróšćanski bioratar Bosćij Wjesela (prědku) ze swojimi pomocnikami minjeny kónc tydźenja na dźělu­ swojich polow běrny tykał. Foto: Měrćin J. Bulank

Pjenjezy towarstwam šmórnyli

wutora, 10. meje 2016 spisane wot:

Hamor (AK/SN). Ćežke pjenježne połoženje ma Hamorska gmejna zmištrować. „Lětsa dyrbimy bjez powšitkownych klučowych připokazanjow Swobodneho stata Sakskeje wuńć“, rozłoži komornica Stefanie Arndt na wčerawšim posedźenju gmejnskeje rady hospodarski plan 2016. „Najwjetši problem je přemysłowy dawk. Ličimy drje z dochodami 1,7 milionow eurow. Runočasnje pak dyrbimy dwanaće milionow eurow wróćić, štož so wězo w etaće wotbłyšćuje.“ Z třomi napřećiwnymi hłosami radźićeljo lětuši etat schwalichu.

W zarjadniskim runje tak kaž w inwesticiskim wobłuku ma gmejna deficit po milionach. „Tajkile plan hišće ženje njemějachmy“, měnješe komornica. Komunu sobu najbóle poćežuje, zo dyrbi wot swojich dochodow z přemysłoweho dawka 920 000 eurow wotwjesć, dyrbi 2,3 miliony eurow wokrjesneho wotedawka płaćić a ma swobodnemu statej 3,2 milionaj eurow jako tak mjenowany wotedawk bohatych płaćić. Jedna z reakcijow na to je, zo spěchowanje towarstwam dospoł­nje šmórnu, hač na te, kotrež su w zrěčenjach zapisane.

Krótkopowěsće (10.05.16)

wutora, 10. meje 2016 spisane wot:

Muž z nožom morjeny

Grafing. Při nadpadźe z nožom je dźensa rano na dwórnišću w hornjobayerskim Grafingu muž žiwjenje přisadźił. 50lětny bu tak ćežko zranjeny, zo w chorowni wudycha. 27lětny skućićel němskeho sta­ćanstwa je nimo toho třoch dalšich muži zranił. Policija jeho hišće na dwórnišću zaja. Po prěnich dopóznaćach měješe wón psychiske a drogowe problemy.

Trezor z nadawkami pokradnyli

Drježdźany. Njeznaći su so do jedneje Drježdźanskeje wyšeje šule zadobyli a trezor pokradnyli. W nim běchu nadawki za kónčne pruwowanja składowane. Njehodźi so wuzamknyć, zo su podłožki zjawnje znate. Kultusowe ministerstwo je šuli tuž narunanske nadawki posrědkowało. Pruwowanja njejsu wohrožene. Za šulerjow poběži wšitko po planje. Wróćo stajeny nichtó njebudźe.

Zapalerjej zasudźenaj

Dyrbi to być?

póndźela, 09. meje 2016 spisane wot:
Na mnohich wsach Łužicy su hižo meju mjetali abo so hišće na swjatk přihotuja. W Róžeńće to lětsa njemóža, wšako meju wjac nimaja. Tu dyrbjachu sobotu wěstotnych přičin dla podrězać. Njeznaći běchu ju narězali a wona hrožeše so złamać. Wězo je to mjerzace, předewšěm za dźěći a młodostnych. Z woprawnjenjom so nětkole mnozy prašeja, hač dyrbi to być sej mjez sobu takle klubu činić. Z mnohimi Róžeńčanami sym rěčał, a wjetšina měni: Dołhož meju w prěnjej nocy powala, je wšitko w porjadku a akceptujemy to tež. Tola wšitko, štož so po tym stawa, je šamałe. Přizamknu so tomu a namołwjam wšěch, kotřiž chcedźa so raz w podrězanju meje pospytać: Čińće to prošu jenož prěnju nóc a jenož tam, hdźež su přelěni stražować. Takle je po starodawnym wašnju­ a nałožku. Přiwšěm mje zajimuje, kak justica nětkole z tajkim padom wobchadźa. Janek Wowčer

Riziko, meju stejo wostajić, přewulke było

póndźela, 09. meje 2016 spisane wot:

Róžant (SN/JaW). Njeplanowane a chětro drohe „mejemjetanje“ mějachu sobotu w Róžeńće. Tam dyrbješe dobrowólna wohnjowa wobora meju wěstotnych přičin dla podrězać. „Zdónk bě we wysokosći pjeć metrow wo wjac hač połojcu přerězany. Dyrbjachmy jón tuž pušćić“, rozłoži nawoda wobory Frank Pjech. Štom wuryć a powalić pak bě přestrašne. „Při sobotnym sylnym wětřiku by so wón złamał a tójšto škody naparał“, rěkaše ze stron­ wobornikow. „Riziko bě pře­wulke, tohodla wołachmy wobornikow z Kamjenca, a woni z pomocu wjer­ćiteho rěbla štom kusk po kusku wot­rězachu“, Frank Pjech wuswětli.

Prawdźepodobnje bě w nocy na wutoru něchtó meju narězał. Skućićel pak swój plan (na zbožo) njezwoprawdźi. Štom móhł mjenujcy wjacore w bliskosći stejace twarjenja wobškodźić a by-li na dróhu padnył, by wobchad wohrozył.

Policija (09.05.16)

póndźela, 09. meje 2016 spisane wot:

Na awtodróze prasnyło

Połčnica. Wjele wutrajnosće trjebachu šoferojo dźensa rano na awtodróze A 4 mjez wotbóčkami Porchow, Ohorn a Połčnica. Krótko do 7.30 hodź. běchu mjez Ohornom a Połčnicu wjacore wosobowe jězdźidła do so zrazyli, zo bě awtodróha do směra na Drježdźany na wjace hač dźesać kilometrach dospołnje zatykana. K poćežowanjam dóńdźe na to tohorunja na zwjazkowej dróze B 6.

Tankownju nadpadnyli

Wulka Dubrawa. Po padustwach zašły čas w Malešecach, Komorowje, Kamjenej a Hućinje su sej njeznaći w nocy na njedźelu Wulku Dubrawu jako cil wupytali, a to tankownju wosrjedź wsy. Tu wočinichu namócnje durje a pokradnychu cigarety. Namakane slědy kriminalisća wčera zawěsćichu, nadźijejo so tak pokiwow na skućićelow. Tankownja wosta wčera tuž zawrjena. Što su paduši nimo cigaretow hišće spakosćili, njeje dotal hišće dospołnje zwěsćene.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND